Nekić: Najveće povećanje grupi u kojoj su branitelji sa 20 posto invaliditeta

„O iznosu osnovice ne mogu govoriti, ali što se tiče sredstava u državnom proračunu, jasno je da će ona biti znatno veća“, rekao je državni tajnik na koncu saborske rasprave o izmjenama Zakona o pravima hrvatskih branitelja.

Pozivajući se na rađene projekcije, najavio je da će „10., zadnja grupa u kojoj su ljudi sa 20 posto invaliditeta, dobiti najveće povećanje“, koje bi moglo biti 51 posto te da na značajno povećanje mogu računati i ostale grupe, od 6. do 10.

Naglasio je i kako je zbog operativnosti odlučeno da će osnovicu odlukom donositi Vlada, a ne Sabor Zakonom. To je bolje i operativnije rješenje, Vlada će svake godine odlučiti o novoj osnovici, a u Zakon je ugrađen osigurač da ona ne može biti manja nego je bila u prethodnom razdoblju, naveo je. 

Prema postojećem Zakonu, osobna invalidnina i druga braniteljska prava određuju se u postotku od proračunske osnovice čiji se iznos nije mijenjao pune 22 godine, a sa njim ni prava HRVI. Stipo Mlinarić (DP) naveo je u raspravi da invalidnina 20 postotnog HRVI sada iznosi 14,21 euro.

Nekić: U dvije godine od primjene Zakona o civilnim stradalnicima 1143 zahtjeva 

Nekić je kazao kako se nisu točnima pokazale tvrdnje da će nakon donošenja Zakona o civilnim stradalnicima, tisuće ljudi sa bivših okupiranih hrvatskih područja „zasuti“ državu svojim zahtjevima i opteretiti proračun. Istina je potpuno suprotna, do danas, dakle više od dvije godine od primjene tog Zakona, podnijeto je 1143 zahtjeva. 

Od toga broja, prema posebnom povjerenstvu došlo je 957 zahtjeva, riješeno ih je 794 (83 posto), pozitivno njih 731, negativno 49. Odbijeni su jer se ustanovilo da se radi se o ljudima koji su bili pripadnici neprijateljskih postrojbi ili se radi o njihovim rođacima, muževima, očevima, rekao je Nekić i dodao da je 14 predmeta poslano na dodatnu provjeru.

Državni tajnik odbacio je „katastrofične“ scenarije da će tužbe dijela pripadnika HVO-a ugroziti državni proračun i dovesti u pitanje likvidnost države. To nije istina, niti se ove Zakonske izmjene mogu vezati sa tim tužbama, istina je da ne postoji ni jedna pravomoćna presuda po tom pitanju, rekao je. Zanimljivim je nazvao da se napisi na tu temu pojavljuju pred obljetnice velikih ratnih operacija ili uoči usvajanja zakona. 

Sabor je u srijedu navečer raspravio i izmjene Obiteljskog zakona, čijih je 18 članaka ukinuo Ustavni sud. Marija Selak Raspudić (Most) upozorila kako se u Zakon ponovno vraća institut priznanja majčinstva koji, kaže, može biti zlouporabljen u svrhu surogat ili zamjenskog majčinstva koje je u Hrvatskoj zabranjeno.

Državna tajnica Ministarstva socijalne skrbi Margareta Mađerić potvrdila je da je to majčinstvo u Hrvatskoj zabranjeno, navela da ga Obiteljski zakon ne uređuje i da su između dva čitanja Zakona uvedeni dodatni mehanizmi.