UGP: Ključni problemi novog modela oporezivanja paušalnih obrtnika ostali neriješeni

Navode kako je Ministarstvo financija u svojim odgovorima na primjedbe iz e-savjetovanja praktično potvrdilo dio onoga na što UGP upozorava od početka - da među paušalnim obrtnicima postoje velike razlike u stvarnim troškovima poslovanja, da prelazak iz jednog razreda u drugi može izazvati nagli rast porezne obveze, a obrtnik i zaposleni radnik nisu ekonomski ni pravno usporedive kategorije. Problem je priznat, ali nije riješen, kažu iz UGP-a.

Napominju kako Ministarstvo javnosti i dalje nije dalo ključni odgovor zašto se priznati izdaci za obrtnike s primitkom između 40.000 i 50.000 eura smanjuju upravo na 70 posto, a za one između 50.000 i 60.000 eura na svega 55 posto.

U objavljenoj dokumentaciji i odgovorima nisu dani podaci o stvarnim troškovima tih obrtnika ni analiza po djelatnostima kao ni jasan odgovor kako je inflacija utjecala na nominalni rast primitaka. Nije također dana ni cjelovita procjena ukupnog učinka poreza i doprinosa, napominju iz UGP-a. 

Posebno ih zabrinjava što Ministarstvo samo priznaje da prelazak granice razreda može rezultirati većim skokom porezne obveze, ali to opravdava time da je riječ o obilježju razrednog sustava. "To nije rješenje. To je potvrda problema na koji UGP upozorava", istaknuli su.

Davanja rastu za 30 odnosno 66 posto

Ako porezni sustav, kako su naveli, poduzetnika dovodi u situaciju da mora računati isplati li mu se prihvatiti dodatni posao jer bi prelaskom praga mogao završiti s nerazmjerno većim davanjima, država šalje vrlo lošu poruku - ne rasti previše, jer ćeš za rast biti kažnjen.

Iz UGP-a ističu kako prema podacima Ministarstva financija ukupna godišnja davanja za porez i doprinose u šestom poreznom razredu rastu za oko 30 posto, dok u najvišem razredu rastu za oko 66 posto. "To nije tehnička korekcija. To je ozbiljno povećanje opterećenja malih poduzetnika", smatraju u UGP-u.

Iznose i procjene Ministarstva kakoa će izmjene paušalnog oporezivanja povećati prihode jedinica lokalne i područne samouprave za 23,5 milijuna eura te postavljaju pitanje da li je država procijenila što će ta dodatna naplata napraviti poslovanju ljudi od kojih će je naplatiti, je li analiziran učinak na rast poslovanja, prihvaćanje novih poslova, ulaganja i zapošljavanje te je li analiziran utjecaj inflacije i različitih stvarnih troškova pojedinih djelatnosti.

"Od Ministarstva financija zatražili smo postojeće analize, izračune, simulacije i podatkovne podloge na kojima se predloženi model temelji", istaknuli su iz UGP-a, navodeći kako su od Ureda za zakonodavstvo zatražili dokumentaciju o tome kako je u ovom slučaju provedena i ocijenjena procjena učinaka propisa, a o otvorenim pitanjima su obavijestili i Hrvatski sabor te zatražili da se prije odlučivanja od predlagatelja zatraže odgovarajuće analitičke podloge i obrazloženja. Ako analize pokažu da značajni negativni učinci nisu utvrđeni, UGP će to jasno prenijeti članovima i javnosti. Ako pokažu značajne negativne učinke, očekujemo da se oni ozbiljno razmotre prije donošenja zakona, poručili su iz UGP-a.

Podsjetimo, Vlada je u četvrtak u Sabor uputila prijedlog izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak, kojim se predlaže izmjena iznosa priznatih izdataka fizičkim osobama kojima se obavljanje samostalne djelatnosti oporezuje paušalno na način da se priznati izdaci postupno smanjuju s porastom visine ostvarenih primitaka kroz više porezne razrede, i to s 85 na 70 posto za osobe u šestom poreznom razredu (primici od 40.000,01 do 50.000,00 eura) te na 55 posto za osobe u sedmom poreznom razredu (primici od 50.000,01 do 60.000,00 eura).

"Ovim poreznim izmjenama neće biti tretirano 83,4 posto naših obrtnika. Isto tako, svi oni paušalni obrtnici koji su u gornja dva razreda, dakle od 40 do 60 tisuća eura, koji smatraju da njihove odbitne stavke trebaju biti veće, mogu početi voditi poslovne knjige i na taj način jasno adresirati realno stanje u svojim obrtima", poručio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić na sjednici Vlade.