Poštovanje ljudskih prava, uključujući prava djeteta, integralni je element vrijednosti na kojima se temelji Europska unija gdje se navedena prava moraju jednako poštovati kako na internetu, tako i izvan njega. Naime, u digitalnom desetljeću svako dijete u Europi zaslužuje napredovati u sigurnom digitalnom okruženju koje jača njegov položaj i biti dio globalne digitalne tranzicije.
Djeca od sve mlađe dobi stvaraju, igraju se i komuniciraju na internetu koristeći se digitalnim tehnologijama za obrazovanje, zabavu, društveni kontakt i sudjelovanje u društvu gdje često nailaze na digitalni sadržaj i usluge koji nisu koncipirani za djecu.
Djeca i mladi nisu jedinstvena, homogena skupina, već se razlikuju prema dobi, spolu, razvojnim sposobnostima te društvenoj i gospodarskoj pozadini. Djeca u ranjivom položaju, kao što su djeca s invaliditetom, djeca manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla, djeca izbjeglice, djeca u sustavu skrbi, djeca pripadnici skupine LGBTQI+ te djeca u nepovoljnom socioekonomskom položaju, mogu imati dodatne teškoće u navedenom digitalnom okruženju.
Pandemija bolesti COVID-19 istaknula je prednosti digitalne tehnologije, ali i pokazala koliko je važno da sva djeca imaju jednak pristup tehnologiji (uređajima i mrežama), digitalnim vještinama i kompetencijama, uključujući medijsku pismenost. Međutim, djeca koja nemaju pristup internetu ne mogu doći do resursa koji im mogu pomoći u učenju i razvoju što dovodi do nejednakosti koje mogu povećati vjerojatnost lošijih obrazovnih ishoda, lošeg mentalnog zdravlja te nedostatka dugoročnih izgleda
S obzirom na navedeno kao i zbog rizika i šteta koje donosi sve digitaliziranije društvo, među ostalim i za djecu, Europska komisija je u prosincu 2020. predložila ambicioznu reformu postojećih pravila s ciljem stvaranja sigurnijeg digitalnog prostora u kojem su zaštićena temeljna prava svih korisnika digitalnih usluga.
Nedavni politički dogovor o Aktu o digitalnim uslugama potvrda je da je zaštita maloljetnika jedan od temelja novih pravila, koja poduzeća obvezuju da ponajprije vode računa o interesima djece.
Nadalje, Komisija je u okviru svoje vizije digitalne transformacije Europe do 2030. godine predložila Europsku deklaraciju o digitalnim pravima i načelima za digitalno desetljeće, koja odražava vrijednosti EU-a kao što su zaštita i jačanje položaja djece.
Europska strategija za bolji internet za djecu iz 2012. (strategija BIK) postala je globalni standard na temelju kojeg se oblikuju nacionalne politike u Europskoj uniji, gdje su sve države članice Europske unije uključile elemente strategije BIK. Nastavno na navedeno, Europska komisija je u ožujku 2021. godine donijela prvu sveobuhvatnu Strategiju Europske unije o pravima djeteta, u sklopu koje je najavila ažuriranje strategije BIK.
Ažurirana strategija BIK+ proširuje Strategiju o pravima djeteta na digitalno područje te odražava digitalno načelo da se mora postići „zaštita i osposobljenost djece i mladih na internetu”, time da se u njoj uzimaju u obzir Rezolucija Europskog parlamenta o pravima djece, Zaključci Vijeća o medijskoj pismenosti i Preporuka Vijeća o uspostavi europskog jamstva za djecu .
Naime, strategijom BIK+ želi se dopuniti i poduprijeti praktičnu provedbu postojećih mjera za zaštitu djece na internetu, razvoj njihovih vještina te jačanja položaja djece da sigurno provode i stvaraju život na internetu.
Što je do sada učinjeno u Europskoj uniji
Strategija BIK od 2012. ima ključan utjecaj na zaštitu i jačanje položaja djece na internetu na europskoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Stručna skupina za sigurniji internet omogućuje razmjenu dobrih primjera iz prakse među državama članicama Europske unije, dok je Europska komisija potaknula suradnju sektora s civilnim društvom i mladima putem Saveza za bolju zaštitu maloljetnika na internetu .
Strategijom BIK iz 2012. uspostavljeni su mreža centara za sigurniji internet, koju Europska komisija sufinancira, i portal „betterinternetforkids.eu”, središnja točka za sigurnost djece na internetu, koja je također financirana od strane Europske unije.
Centri za sigurniji internet provode lokalizirane aktivnosti informiranja, pripremaju materijale o svim aspektima sigurnosti djece na internetu u državama članicama, pružaju pomoć, otkrivaju nove prijetnje putem dežurnih linija za pomoć te pružaju potporu uklanjanju internetskog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece putem mreže dežurnih službi INHOPE 20 , koja je prisutna u 46 zemalja.
Centri za sigurniji internet surađuju s mrežom mladih ambasadora BIK-a (BIK Youth Ambassadors) te tematskim radnim skupinama mladih BIK-a (BIK Youth Panels) koji savjetuju i informiraju oblikovatelje politika i stručnjake, primjerice s inicijativom Zahtjev mladih za bolji internet (BIK Youth Pledge) koja se zalaže za komunikaciju prilagođenu djeci.
Djeca kao korisnici digitalnih tehnologija
Način na koji djeca koriste digitalne tehnologije drastično se promijenio od 2012. godine, jer suvremeni uređaji djeci omogućuju interakcije, komunikaciju, igru i dijeljenje sadržaja s drugima, često bez odgovarajućeg roditeljskog nadzora.
Tako često korištenje interneta može dovesti do sjedilačkog načina života koji sa sobom nosi zdravstvene posljedice. Iako se potiče zdrava ravnoteža između vremena provedenog ispred ekrana i vremena posvećenog drugim aktivnostima, digitalna apstinencija nije opcija za današnju djecu jer se informacije, elementi formalnog obrazovanja, društveni kontakt i zabava sve češće nalaze na internetu.
Tehnologija se i dalje brzo razvija, što stvara i nove mogućnosti i nove rizike. U bliskoj će se budućnosti zbog umjetne inteligencije, virtualne i proširene stvarnosti, interneta stvari, kriptovaluta i drugih tehnoloških promjena koje utječu na djecu pojaviti nova društvena i etička pitanja (npr. pristranost, nedostatak pravednosti, netransparentna upotreba umjetne inteligencije, interakcija s krivotvorenim sadržajima (deep fake), avatarima i robotima).
Djeca i opasnosti na internetu
Djeca se na internetu često susreću sa štetnim i nezakonitim sadržajem, ponašanjem, kontaktima te rizicima za potrošače, jer ponuđene digitalne usluge mogu djecu izložiti rizicima kao što su neprimjeren sadržaj, zlostavljanje, mamljenje, seksualno zlostavljanje ili radikalizacija.
Djeca su u tijekom provedenog savjetovanja Europske komisije navela da ih zabrinjavaju izloženost štetnim sadržajima koji mogu veličati i promicati samoozljeđivanje, samoubojstvo, nasilje, govor mržnje, seksualno uznemiravanje, drogiranje, rizične izazove na internetu, poremećaje prehrane i opasne prehrambene režime uz napomenu da su takvi sadržaji neprikladni i lako dostupni.
Unatoč postojećem pravu Europske unije (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama i Opća uredba o zaštiti podataka), mehanizmi za provjeru dobi i alati za roditeljsku privolu u mnogim su slučajevima i dalje neučinkoviti jer korisnici datum rođenja često moraju unijeti tek nakon registracije. No, očekuje se da će se zahvaljujući Aktu o digitalnim uslugama znatno povećati sigurnost svih korisnika, uključujući djecu, i njihova sposobnost da na internetu donose odluke utemeljene na znanju i informacijama.
U svijetu je više od trećine mladih prijavilo da su bili žrtve cyber zlostavljanja. Djeca mogu biti izložena ili sudjelovati u toksičnom, agresivnom, disruptivnom ili ovisničkom ponašanju te mogu biti meta neprimjerenih, seksističkih ili rasističkih sadržaja. To ih može odbiti od sudjelovanja u internetskim aktivnostima (npr. djevojčice) i utjecati na prava djece.
Djeca kao aktivni digitalni potrošači
Djeca su danas aktivniji i neovisniji digitalni potrošači nego prije 10 godina te često upotrebljavaju digitalne proizvode i usluge namijenjene odraslim osobama. Primjenom sustavâ za preporučivanje sadržaja na društvenim medijima i drugih algoritama, ciljanog oglašavanja, marketinga utjecajnih osoba i igrifikacije marketinga mladim se korisnicima predlaže štetan ili neprimjeren sadržaj, pri čemu se iskorištavaju njihovo neiskustvo i nedostatak samokontrole.
Kako bi se ublažili povezani rizici i štete za djecu, u Aktu o digitalnim uslugama predlaže se niz obveza. Među ostalim, internetskim platformama zabranjuje se da maloljetnicima prikazuju oglase na temelju izrade profila i uvodi obveza da budu transparentne u vezi sa svojim sustavima za preporučivanje i mogućnostima da korisnici mijenjaju ili utječu na glavne parametre tih sustava.
Današnje digitalne usluge neprestano prikupljaju i dijele podatke o djeci, a „podatkofikacija” počinje čak i prije rođenja. Iako agregirani veliki podaci mogu omogućiti revolucionarne uvide, npr. u zdravlje i obrazovanje djece, podatkofikacija djetinjstva može imati i potencijalno doživotno štetan učinak na dobrobit i razvoj djece. Ni djeca ni roditelji nisu dovoljno informirani o razmjerima dijeljenja osobnih podataka koje može biti posljedica korištenja digitalnih usluga, posebno onih koje ne uključuju novčana plaćanja.
Dobno primjereno internetsko igranje može biti sredstvo u konstruktivnim obrazovnim i participativnim aktivnostima na internetu, razvitku digitalnih vještina i sposobnosti što bi trebalo uključivati načelo da se digitalni proizvodi i usluge za maloljetnike od samog početka koncipiraju tako da budu sigurni.
Internetsko igranje djeci je postalo važna aktivnost na internetu: videoigre igra 73 % djece u EU-u u dobi od 6 do 10 godina, 84 % u dobi od 11 do 14 godina te 74 % mladih u dobi od 15 do 24 godine.
Nedostatak vještina
U savjetovanjima Europske Komisije s djecom često se čula poruka da je potrebno poboljšati medijsku pismenost i obrazovanje o sigurnosti na internetu školske djece. Digitalne vještine i kompetencije, uključujući digitalnu pismenost i razumijevanje kako se koriste osobni podaci, današnjoj su djeci bitne jer im omogućuju da uče, povezuju se te da aktivno i upućeno sudjeluju u oblikovanju svijeta oko sebe.
Odraslim osobama odgovornima za djecu (roditelji, njegovatelji, nastavnici i učitelji, voditelji klubova i treneri, vjerski vođe, radnici u području socijalne skrbi ili zdravstvene zaštite, osobe koje rade s mladima itd.) potrebne su vještine kako bi ih podupirali, savjetovali i usmjeravali. Naša su savjetovanja pokazala da te vještine često nisu dovoljno razvijene.
Digitalni jaz
Nemaju sva djeca jednak, stvaran, siguran i uključiv pristup digitalnoj tehnologiji. Djeca u ranjivom položaju, djeca izložena riziku od siromaštva i socijalne isključenosti te ona koja žive u ruralnim i udaljenim područjima s neodgovarajućom širokopojasnom infrastrukturom trebala bi imati jednak pristup digitalnim uređajima i vještinama te jednake mogućnosti iskorištavanja prilika digitalnog desetljeća.
Prema nedavnim istraživanjima digitalnog siromaštva u nekim europskim zemljama približno 20 % djece živi u obiteljima koje si ne mogu priuštiti računalo ili internetsku vezu kod kuće, a 40 % ruralnih kućanstava nema pristup brzoj širokopojasnoj mreži. U određenim se područjima više od 15 % mladih u dobi od 15 godina smatra digitalno isključenima, a na razini Europe 8 % te dobne skupine nema digitalno povjerenje.
Na svjetskoj razini stanje je još lošije. Digitalno siromaštvo u djetinjstvu može biti uzrok nedostatka digitalnih vještina i digitalnog povjerenja u odrasloj dobi te povećati digitalni jaz.
Nedostatak aktivnog sudjelovanja
Djeca više nisu pasivni korisnici tehnologije, već su je sposobna aktivno koristiti kako bi se izrazila i utjecala na svijet oko sebe. Djecu bi trebalo više slušati i uključiti u razvoj i evaluaciju digitalnih proizvoda i usluga te digitalnih politika.
Vizija digitalnog desetljeća za djecu i mlade
U okviru strategije BIK+, vodeće inicijative Europske godine mladih, predlažu se mjere grupirane u tri stupa:
1.sigurna digitalna iskustva, s ciljem da se djecu zaštiti od štetnih i nezakonitih internetskih sadržaja, ponašanja, kontakata i korisničkih rizika te poveća njihova dobrobit na internetu stvaranjem sigurnog i dobno primjerenog digitalnog okruženja prema najboljim interesima djece;
2.digitalno osnaživanje, kako bi djeca stekla vještine i sposobnosti potrebne za donošenje razboritih odluka te kako bi se u internetskom okruženju mogla izraziti na siguran i odgovoran način;
3.aktivno sudjelovanje, uvažavanjem djece dajući im mogućnost da utječu na digitalno okruženje te povećanjem broja aktivnosti pod dječjim vodstvom kako bi se potaknula inovativna i kreativna sigurna digitalna iskustva.
Za provedbu strategije BIK+ potrebne su politike utemeljene na dokazima te suradnja i koordinacija na europskoj i međunarodnoj razini. Posljednjih se godina UN, UNICEF, OECD i Vijeće Europe te nevladine organizacije za prava djece bave pravima djece u digitalnom okruženju.
Međunarodni utjecaj i suradnja
Zaštita na internetu i digitalno osnaživanje globalni su izazovi koji prelaze nacionalne granice i nadležnosti. Odbor Ujedinjenih naroda za prava djeteta je u proljeće 2021. godine u svojem Općem komentaru dao izričite smjernice o primjeni Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta i njezinih fakultativnih protokola s obzirom na prava djece u digitalnom okruženju. U okviru strategije Global Gateway Europska unija ojačava veze Europe i svijeta te pomaže partnerskim zemljama da prevladaju digitalni jaz i bolje se integriraju u globalni digitalni ekosustav.
Udruživanje snaga omogućuje uspješno i učinkovito reagiranje na globalne izazove te da se promiču europske vrijednosti postavljanjem visokih sigurnosnih standarda i promicanjem jačanja položaja i aktivnog sudjelovanja djece u digitalnom desetljeću u cijelom svijetu.
Nadalje, Europska komisija nastavlja razmjenjivati iskustva, stručno znanje i vrijednosti s međunarodnim organizacijama i partnerima te podupirati zajednički pristup digitalnim pravima za djecu u cijelom svijetu, primjerice poticanjem relevantnih tehničkih standarda, parametara, definicija i pristupa.
U budućem akcijskom planu za mlade u okviru vanjskog djelovanja Europske unije ojačat će se ključna uloga mladih u digitalnoj tranziciji i podupirati sigurna digitalna okruženja koja promiču sudjelovanje i jačanje položaja djece i mladih.
Europska komisija u odnosima s drugim međunarodnim organizacijama i partnerskim zemljama promiče strategiju BIK+ kako bi međunarodne partnere povela prema digitalnoj transformaciji s pristupom koji se temelji na pravima djece.
Zaključno
Strategija BIK+ daje mogućnost djeci da utječu na digitalnu sferu, kao i poboljšane mjere za njihovu digitalnu dobrobit, vještine i sigurnost.
Sigurno, zaštićeno i pouzdano digitalno okruženje jedan je od bitnih elemenata Europske unije gdje je Europska komisija u potpunosti predana zaštiti, jačanju položaja i poštovanju djece u digitalnoj transformaciji.
Polazeći od strategije iz 2012., u strategiji BIK+ posebna se pozornost posvećuje mogućnostima i rizicima na internetu za djecu u ranjivom položaju, time da će sva djeca biti spremnija za napredovanje na internetu i uživanje u iskustvima primjerenijima njihovoj dobi.
Strategija BIK+ odražava raznolika stajališta, prvenstveno djece. Djeca će biti uključena u njezinu provedbu i praćenje. Za njezin je uspjeh bitno da Europska komisija, države članice i ključni partneri kao što su sektor, civilno društvo i međunarodne organizacije zajednički iznađu konkretna rješenja za bolju i zdravu uporabu interneta za djecu i mlade. Europska komisija prati provedbu strategije svake dvije godine, u što će uključiti i djecu, a izvješća će biti objavljena na internetu.
Alan Vajda, mag. iur.
