O posvojenju u Saboru: U Hrvatskoj u prosjeku tri godine, u EU-u jednu-dvije

"Postupak posvojenja u Republici Hrvatskoj reguliran je Obiteljskim zakonom, a provodi ga Hrvatski zavod za socijalni rad. Treba biti pošten i priznati da postoje brojni izazovi koji usporavaju ili otežavaju proces posvojenja", rekao je Ljubomir Kolarek (Klub HDZ-a). Problem vidi u administrativnoj složenosti postupka, nedostatnoj ažurnosti registra djece, manjku stručne podrške posvojiteljima te još uvijek prisutnim predrasudama u društvu prema posvojiteljima. 

Naveo je da je u Registru potencijalnih posvojitelja oko 1200 potencijalnih posvojitelja koji čekaju na postupak dok oko 3000 djece boravi u sustavu socijalne skrbi - domovima ili udomiteljskim obiteljima. No, tek manji broj njih ima ispunjene sve pravne pretpostavke za posvojenje, dodao je.

Barbir za podršku posvojiteljima: Posvojenje ne završava rješenjem, nego tada tek počinje

I Damir Barbir (Klub Centra i Nezavisne platforme Sjevera) upozorio je da postupci posvojenja traju dugo i njihov prosjek je oko tri godine dok u EU on iznosi godinu do dvije. Založio se da se kroz načelo žurnosti, koje postoji u Obiteljskom zakonu, uvedu jasne odredbe i rokovi. Također, istaknuo je važnost podrške posvojiteljima nakon posvojenja djeteta. "Posvojenje ne završava rješenjem, ono tek tada počinje", rekao je.

Barbir je upozorio i na problem transparentnosti sustava jer su postupci posvojenja često teško razumjivi, te je pozvao Vladu da sustav posvojenja učini bržim, transparentnijim te da bude usmjeren na dijete. I Ante Kujundžić (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića), koji je i sam posvojitelj, založio se da se po načelu žurnosti uvede da se postupci posvojenja trebaju okončati u roku od godinu dana jer onaj koji tu ispašta je dijete.

Kujundžić upozorio na paradoks u Obiteljskom zakonu

Također, paradoksom smatra i da u Obiteljskom zakonu stoji odredba kako roditelj koji je lišen roditeljske skrbi ima pravo dati svoje mišljenje za posvojenje djeteta za kojega ga je sud riješio roditeljstva. Upozorio je da se samo od 3 do 6 posto djece koja su bez odgovarajuće roditeljske skrbi vrate unutar biološke obitelji. Sva ostala ili ostanu u sustavu, a takvih je većina, ili budu posvojena.   

I Anita Curiš Krok (Klub SDP-a) upozorila je na problem administrativnih procedura u sustavu posvojenja ocjenjujući da sustav zahtjeva konkretne i jasne reformske mjere te je potrebno i poboljšanje zakonskog okvira. Upozorila je i da, nakon provođenja potrebnih procedura, prođu i godine dok posvojitelje ne nazovu iz Zavoda za socijalnu skrb da imaju odgovarajuće dijete. Stoga se založila da u zakonu dođe do promjena vezano uz oduzimanje roditeljske skrbi.

Curiš Krok: Dugotrajnim postupcima oduzima se djeci pravo na ljubav i zagrljaj

"Sve djeca trebaju ljubav i zagrljaj, a s dugotrajnim procedurama to im se, nažalost, oduzima", rekla je. Vesna Vučemilović (Klub Nezavisni i HSU) rekla je pak da podaci pokazuju "pozitivne pomake" jer se u posljednjih pet godina prosječno godišnje posvoji 30 posto djece više nego u prošlom desetljeću. No, to nije dostatno, dodala je, jer sustav trenutno skrbi o 303 djece koja imaju ispunjene sve pretpostavke za uključivanje u postupak posvojenja.

Među njima je čak 66 posto koja su starija od šest godina, dok 50 posto djece ima poteškoća u razvoju. Proglašenje 19. ožujka Nacionalnim danom posvojitelja inicirala je udruga "Josipove obitelji".