Komisija u EP-u pozvala članice da do kraja godine uvedu provjeru dobi na internetu

Glenn Micallef, povjerenik za međugeneracijsku pravednost, mlade, kulturu i sport, naglasio je da sve veći broj adolescenata ne uspijevaju kontrolirati prekomjerno vrijeme koje provode na društvenim mrežama. EU već ima jedan od „najambicioznijih okvira za zaštitu maloljetnika na internetu”, ustvrdio je Maltežanin, pa dodao da se na temelju Akta o digitalnim uslugama (DSA) već vode procesi protiv velikih kompanija za koje se sumnja da su ciljano dizajnirale svoje društvene mreže kako bi stvarale ovisnost ili nisu primjereno reagirale da bi spriječile pristup mlađima od 13 godina.

Povjerenik je naglasio da je Komisija pripremila sustav za provjeru dobi koje je sad dostupno svim državama i platformama, pa je pozvao „članice da ga brzo uvedu”, ako je moguće do kraja ove godine. Micallef je govorio i o odboru za sigurnost djece na internetu, sastavljenog od stručnjaka za mentalno zdravlje i računalstvo, predstavnika udruga za prava djece i mladih, koji savjetuje predsjednicu Europske komisije Ursule von der Leyen te se posljednji put sastao dan ranije. U raspravi je sudjelovao hrvatski zastupnik pučana Tomislav Sokol koji je naglasio da je vrijeme da Europa „jasno kaže da ovisničkim algoritmima nema mjesta u digitalnom prostoru” te da „digitalni prostor treba štititi djecu, a ne poslovne modele tehnoloških kompanija”.

Algoritmi danas analiziraju interese djece, pa ako sustav prepozna omiljenog junaka ili temu koja privlači dijete, nastavlja ga „zasipati” sličnim sadržajima, rekao je Sokol. „Cilj nije dobrobit djeteta nego povećanje angažmana i profita - takve prakse moraju bit zabranjene”. Sokol poziva na uvođenje jedinstvene europske digitalne dobne granice ispod koje bi pristup društvenim mrežama bio dopušten isključivo uz izričito roditeljsko dopuštenje, a da za mlađe od 13 bude zabranjen pristup.

Zastupnica pučana Sunčana Glavak, koja se aktivno bavi ovim pitanjem, u izjavi za Hinu naglasila je da je ključno osigurati da digitalni prostor bude jednako siguran kao i fizički jer ono što nije dopušteno činiti offline, ne smije biti dopušteno ni online. „To znači jačanje odgovornosti velikih internetskih platformi, bolju zaštitu djece i mladih, veću transparentnost algoritama te učinkovitu borbu protiv dezinformacija, prijevara i nezakonitog sadržaja”. Ona smatra da sama zabrana društvenih mreža nije najbolje rješenje te se zalaže za „veću odgovornost platformi, osnaživanje kroz medijsku i digitalnu pismenost te educiranje roditelja, učitelja i mladih koji će, bez obzira na zabrane, već pronaći način kako da ostanu uključeni u online prostor”. „Ne smijemo dopustiti da algoritmi odgajaju našu djecu i da tehnološki napredak bude važniji od njihove dobrobiti. Međutim, nijedan zakon sam po sebi neće biti dovoljan. Djeci su potrebni prisutni roditelji, podrška škole i zajednice te okruženje koje će ih učiti zdravim navikama i odgovornom korištenju digitalnih tehnologija”.

Glavak je naglasila da EU kroz DSA i Akt o digitalnim tržištima (DMA) postavlja jasna pravila i šalje poruku da zaštita građana mora biti ispred poslovnih interesa. Iako brzina tehnoloških promjena uvijek predstavlja izazov zakonodavcima, ona smatra da je EU pokazao da može djelovati odlučno i postavljati globalne standarde. „Postupci protiv Mete i TikToka pokazuju da pravila nisu samo deklarativna, nego da se i provode. Naravno, potrebno je kontinuirano prilagođavanje zakonodavstva i jačanje suradnje s regulatorima, industrijom i stručnom zajednicom kako bi Europa nastavila ići ukorak s razvojem tehnologije”.