Predstavljeni Zakon o provedbi CBAM Uredbe te pravilnici gospodarenja otpadom i voda

Govoreći o Zakonu o provedbi CBAM Uredbe, ministrica Vučković istaknula je kako je riječ o mehanizmu kojim se nastoji izjednačiti razina obveza europske industrije i proizvođača izvan Europske unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova. "CBAM je važan instrument koji doprinosi ostvarivanju klimatskih ciljeva, ali i potiče zemlje izvan EU-a na bržu dekarbonizaciju. Posljedice klimatskih promjena ne zaustavljaju se na granicama EU-a, zbog čega je nužno djelovati cjelovito i odgovorno“, naglasila je.

Kaže da su predviđena i izuzeća kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za mala i srednja poduzeća te osigurala razmjernost obveza. "Nastavljamo zelenu tranziciju, uz istodobnu brigu o konkurentnosti gospodarstva. Ravnoteža između klimatskih ciljeva i potpore industriji ključna je za održivost cijelog sustava“, poručila je. Ravnatelj Uprave za klimatsku tranziciju Mario Stipetić istaknuo je, kako je CBAM važan instrument Europske unije koji osigurava pravedniji okvir za industriju unutar EU-a i proizvođače iz trećih zemalja u pogledu obveza smanjenja emisija stakleničkih plinova. Dio je paketa "Spremni za 55 posto”, čiji je cilj smanjenje neto emisija za najmanje 55 posto do 2030. te postizanje klimatske neutralnosti EU do 2050. godine. Mehanizam se primjenjuje na robu s najvećim rizikom od istjecanja ugljika, uključujući cement, željezo i čelik, aluminij, gnojiva, električnu energiju i vodik.

Od 1. siječnja ove godine za obveznike CBAM-a obvezan je status ovlaštenog CBAM deklaranta, dok su uvoznici koji godišnje uvezu manje od 50 tona obuhvaćene robe oslobođeni CBAM obveza, uz iznimke za električnu energiju i vodik. Prva CBAM deklaracija za ovu godinu podnosit će se do 30. rujna 2027. Načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom Sanja Radović predstavila je izmjene Pravilnika o gospodarenju otpadom kojima se jača sljedivost tokova otpada i transparentnost sustava gospodarenja otpadom. "Izmjenama se uvodi obveza da primatelj pošiljke otpada dostavi podatke o konačnoj obradi otpada pošiljatelju u propisanom roku. Time se osigurava potpunija kontrola, bolja sljedivost i smanjenje prostora za nezakonite prakse", istaknula je.

Naglasila je da izmjene ne stvaraju dodatne financijske obveze za građane, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i državni proračun. Ministrica Vučković poručila je kako je jasna evidencija o tome što se događa s otpadom nakon njegove predaje važan korak prema odgovornijem gospodarenju otpadom, smanjenju nezakonitih praksi i jačanju povjerenja u sustav.

Smanjiti gubitke vode u sustavima javne vodoopskrbe

Načelnica Sektora djelatnosti javne vodoopskrbe i odvodnje Ksenija Matošović predstavila je Pravilnik o obračunu i naplati naknade za korištenje voda koji uvodi novi model obračuna naknade za korištenje voda u javnoj vodoopskrbi, u skladu s Uredbom koja je stupila na snagu 1. siječnja ove godine. Njime se uređuju obveznici, način obračuna, razdoblja, rokovi i način plaćanja te vođenje očevidnika koje vode Hrvatske vode.

Cilj je smanjenje gubitaka vode u sustavima javne vodoopskrbe koji na nacionalnoj razini iznose oko 50 posto. "Javni isporučitelji s gubicima vode do 25 posto neće plaćati naknadu za gubitke vode, dok će i oni s većim gubicima biti oslobođeni plaćanja ako tijekom petogodišnjeg razdoblja potpore ostvaruju propisane ciljeve smanjenja gubitaka. Pravilnik nema negativnih financijskih posljedica za građane, jedinice lokalne samouprave i državni proračun“, poručila je Matošović.

Ministrica Vučković istaknula je kako je voda jedan od najvrjednijih resursa kojim moramo odgovorno upravljati te da zato ulažu u modernizaciju sustava i smanjenje gubitaka. Rekla je da se novim modelom postupno uvodi sustav koji uzima u obzir i zahvaćene količine vode, uz prijelazno razdoblje i prilagodbu isporučitelja. "Time potičemo brže smanjenje gubitaka, ali i osiguravamo financijsku održivost sustava“, istaknula je ministrica. Naglasila je i kako je riječ o jednoj od ključnih reformi u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koja istodobno jača odgovornost, ulaganja i dugoročnu održivost vodnog sektora.