Specifičnosti radnih mjesta na kojima se obavljaju poslovi s posebnim uvjetima rada

Zaštita na radu je obveza i posebna aktivnost poslodavca usmjerena na sprječavanje nesreća na radu te kao takva čini sastavni dio organizacije rada i izvođenja radnoga procesa,a koje poslodavac ostvaruje primjenom osnovnih, posebnih i priznatih pravila zaštite na radu u skladu s općim načelima prevencije. U tom smislu, cilj uređenja sustava zaštite na radu je sustavno unapređivanje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika i osoba na radu, sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom. Zakonom o zaštiti na radu ("Narodne novine" br.  71/14., 118/14., 154/14., 94/18., 96/18.- dalje u tekstu: ZZR) i propisima donesenima na temelju ZZR-a propisane su obveze poslodavca u provođenju zaštite na radu.

Polazna osnova sustava zaštite na radu ogleda se u odredbama članka 18. ZZR-a, prema kojima je poslodavac obvezan, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu, osobito u odnosu na sredstva rada, radni okoliš, tehnologiju, fizikalne štetnosti, kemikalije, odnosno biološke agense koje koristi, uređenje mjesta rada, organizaciju procesa rada, jednoličnost rada, statodinamičke i psihofiziološke napore, rad s nametnutim ritmom, rad po učinku u određenom vremenu (normirani rad), noćni rad, psihičko radno opterećenje i druge rizike koji su prisutni, radi sprječavanja ili smanjenja rizika.

Poslodavac je obvezan na temelju procjene rizika primjenjivati pravila zaštite na radu, preventivne mjere, organizirati i provoditi radne i proizvodne postupke, odnosno metode te poduzimati druge aktivnosti za sprječavanje i smanjenje izloženosti radnika utvrđenim rizicima, kako bi otklonio ili sveo na najmanju moguću mjeru vjerojatnost nastanka ozljede na radu, oboljenja od profesionalne bolesti ili bolesti u vezi s radom te kako bi na svim stupnjevima organizacije rada i upravljanja osigurao bolju razinu zaštite na radu. Dakle, poslodavac mora osigurati radnicima najveću moguću razinu zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, te snositi troškove organizacije i provedbe zaštite na radu.

Na nekim poslovima postoji znatno veći rizik od nastanka nesreće, pa ZZR propisuje da uz opće uvjete za zasnivanje radnog odnosa određene poslove mogu obavljati samo osobe koje ispunjavaju i propisane posebne uvjete, ovisno o vrsti posla, a sve zbog sprječavanja štetnog utjecaja rada na život i zdravlje radnika. Takvi poslovi nazivaju se poslovi s posebnim uvjetima rada.

Poslovi s posebnim uvjetima rada regulirani su temeljem članka 36. ZZR-a, a odnose se na poslove pri čijem obavljanju radnik koji radi na tim poslovima, osim uvjeta propisanih ZZR-om i Zakonom o radu ("Narodne novine" br. 93/14., 127/17., 98/19.), obvezno mora ispunjavati propisane posebne uvjete koji se odnose na dob, stručnu osposobljenost, zdravstveno stanje, odnosno psihičku sposobnost.

Poseban propis koji definira poslove s posebnim uvjetima rada kao i posebne uvjete u tom smislu je Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada ("Narodne novine" br. 5/84., 71/14., dalje u tekstu: Pravilnik). Pravilnikom se propisuju poslovi s posebnim uvjetima rada i posebni uvjeti koje moraju ispunjavati radnici za obavljanje tih poslova.

Koji su to poslovi s posebnim uvjetima rada?

Popis poslova s posebnim uvjetima rada te dinamika zdravstvenih pregleda određuju se zasebnim propisom, odnosno kroz navedeni Pravilnik. Prema članku 3. Pravilnika, poslovi s posebnim uvjetima rada su:

1. rukovanje i upravljanje strojevima i uređajima na mehanizirani pogon na kojima se ne može primijeniti zaštita od mehaničkih opasnosti,
2. rukovanje i upravljanje samohodnim strojevima na mehanizirani pogon (kombajni, grejderi, utovarivači, bageri, buldožeri, strojevi za sabijanje tla i dr.),
3. rukovanje uređajima na postrojenjima za dobivanje i preradu sirove nafte i plina,
4. rukovanje kotlovskim postrojenjima, kompresorskim stanicama i drugim energetskim postrojenjima, stanicama i posudama s komprimiranim plinovima,
5. upravljanje dizalicama na mehanizirani pogon,
6. poslovi signaliste (vezivanje tereta, davanje upozorenja pri radu s dizalicama, usmjeravanje prometa, davanje upozorenja na opasnosti i dr.),
7. rukovanje uređajima na postrojenjima za uskladištenje i preradu lakozapaljivih i eksplozivnih tekućina i plinova,
8. ronilački poslovi,
9. rukovanje uređajima za opskrbu zrakom radnika u rudnicima, kesonima i pri obavljanju ronilačkih poslova,
10. montaža, održavanje i ispitivanje električnih instalacija, uređaja i postrojenja napona iznad 250 V i napona 220 V s posebnim zahtjevima,
11. podizanje skela i postavljanje oplata i ograda pri izvođenju građevinskih radova,
12. izrada eksploziva i rukovanje eksplozivom,
13. punjenje i paljenje mina,
14. poslovi vatrogasaca,
15. čuvanje ljudi i imovine vatrenim oružjem,
16. poslovi koji u toku pretežnog dijela punog radnog vremena zahtijevaju teško fizičko naprezanje (manipulacija teretom težim od 25 kg za muškarce ili 15 kg za žene) i poslovi koji se obavljaju u nefiziološkom ili prisilnom položaju tijela,
17. poslovi koji se izvode na visini većoj od 3 m, ako se primjenom osnovnih pravila zaštite na radu ne može spriječiti povećana opasnost od pada radnika s mjesta rada,
18. poslovi kod kojih je radnik u toku pretežnog dijela punog radnog vremena izložen fizikalnim ili kemijskim štetnostima i to: nepovoljnoj mikroklimi, buci, vibracijama i potresanjima, povišenom atmosferskom tlaku, ionizacijskom zračenju, neionizacijskom zračenju, nefibrogenim prašinama, fibrogenim prašinama, organskim prašinama, parama, dimovima ili prašinama olova, tetraetil olova, žive, kroma, nikla, mangana, kadmija, vanadija, selena, platine, urana, tvrdog metala, berilija, arsena, fosfora; kiselinama ili lužinama, plinovitim nadražljivcima, fluoru, ugljičnom monoksidu, cijanovodiku, ugljičnom disulfidu, glikolima, parama nafte i derivata nafte, halogenim derivatima ugljikovodika, vinilklorid monomeru, benzenu i homolozima, nitro i amino derivatima benzena, umjetnim smolama i plastičnim masama, organofosfornim, karbamatnim i drugim pesticidima, umjetnim gnojivima i biološkim agensima,
19. poslovi koji su određeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada važećim odredbama posebnih propisa (kao npr. određeni poslovi u željezničkom, zračnom i cestovnom saobraćaju, zdravstvu, šumarstvu, građevinarstvu, industriji itd.).

Koji su posebni uvjeti koje moraju ispunjavati radnici za obavljanje tih poslova?

Posebni uvjeti za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, ovisno o vrsti posla, mogu sadržavati zahtjeve vezane za:
1. dob života - svi poslovi zahtijevaju određenu dob, najčešće radnik mora biti stariji od 18 godina,
2. spol - određene poslove ne mogu obavljati žene za vrijeme trudnoće i dojenja,
3. stručnu sposobnost - određeni poslovi zahtijevaju posebnu stručnu sposobnost: stručnu spremu odgovarajućeg stupnja obrazovanja ili posebnu stručnu osposobljenost,
4. zdravstveno stanje - svi poslovi zahtijevaju određenu provjeru zdravstvenog stanja kroz obavljanje liječničkih pregleda, a rokovi za ponovnu provjeru ovise o vrsti posla,
5. psihičku sposobnost - određeni poslovi zahtijevaju i provjeru psihičke sposobnosti, a rokovi za ponovnu provjeru ovise o vrsti posla.

Sposobnost radnika za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada u pogledu zdravstvenog stanja ili psihičke sposobnosti utvrđuje se prije njegovog rasporeda na takve poslove, a ponovno se provjerava u rokovima određenim samoupravnim općim aktom u skladu s odredbama Pravilnika, kao i u slučajevima kada to zatraži organizacija u kojoj je radnik zaposlen ili kada to odredi organizacija udruženog rada zdravstva, koja po propisima o zdravstvu obavlja djelatnost medicine rada, odnosno organizacija udruženog rada koja utvrđuje posebne uvjete u pogledu psihofizioloških i psihičkih sposobnosti radnika. Rok za ponovnu provjeru počinje teći dana koji je naznačen na zadnjoj ispravi o sposobnosti radnika koju je izdala nadležna organizacija.

Prilikom ponovne provjere zdravstvene sposobnosti utvrđuje se da li su kod radnika nastupila zdravstvena oštećenja koja su propisana kao kontraindikacije za obavljanje poslova na koje je raspoređen, ili je došlo do odstupanja u pogledu propisanih zahtjeva, a zdravstvena sposobnost za nastavak rada ocjenjuje se ovisno od stupnja eventualnih zdravstvenih oštećenja radnika.

Prilikom ponovne provjere psihičke sposobnosti utvrđuje se da li su kod radnika nastupile promjene u pogledu psihičkog stanja koje je propisano kao zahtjev odnosno kontraindikacija za obavljanje poslova na koje je raspoređen, a psihička sposobnost za nastavak rada ocjenjuje se ovisno od stupnja eventualnih promjena.

Koje su obveze poslodavca u vezi s poslovima s posebnim uvjetima rada?

Obveze poslodavca u vezi s poslovima s posebnim uvjetima rada propisane su člankom 36. ZZR-a, prema kojem poslodavac ne smije dopustiti obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada radniku koji ne ispunjava prethodno navedene uvjete propisane Pravilnikom, odnosno posebnim propisom za te poslove. Osobu s kojom namjerava sklopiti ugovor o radu za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, poslodavac upućuje na pregled specijalistu medicine rada, uputnicom koja sadrži podatke o naravi ili vrsti poslova i drugim okolnostima od utjecaja na ocjenu njezine sposobnosti za obavljanje tih poslova i mogućeg utjecaja štetnosti s mjesta rada na zdravlje radnika. Konkretno, riječ je o prethodnom zdravstvenom (liječničkom) pregledu koji se obavlja prije samog zapošljavanja.

Nadalje, poslodavac je obvezan radnika koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada ponovno uputiti na pregled prije isteka roka utvrđenog Pravilnikom. Ovdje je riječ o periodičnim zdravstvenim (liječničkim) pregledima koji se obavljaju periodično, za vrijeme obavljanja poslova s posebnim uvjetima rada kod poslodavca, a prije isteka propisanih rokova (svake godine, svake dvije, tri ili četiri godine, ovisno o vrsti posla). Uz prethodno navedeno pregledi također mogu biti i kontrolni i izvanredni.

Poslodavac ne smije dozvoliti radniku da obavlja poslove s posebnim uvjetima rada ako ga ponovno ne uputi na pregled u roku u kojem je to bio obvezan učiniti ili ako radnik odbije pristupiti pregledu na koji ga je uputio. Na izdvojenim mjestima rada u smislu općeg propisa o radu ne mogu se obavljati poslovi s posebnim uvjetima rada.

Što se tiče troškova vezanih za zdravstvene (liječničke) preglede, ukoliko poslodavac osobu koju planira zaposliti na poslove s posebnim uvjetima rada uputi na pregled doktoru specijalisti medicine rada prije datuma prijave tj. zapošljavanja, troškove takvog pregleda snosi poslodavac, ali je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) na temelju zahtjeva za povrat (i dokumentacije koja se dostavlja uz zahtjev) obvezan poslodavcu refundirati navedeni iznos u roku od 45 dana od dana primitka zahtjeva za povrat, pod uvjetom da je poslodavac zaposlio radnika. Dakle, navedeno se odnosi na prethodne zdravstvene preglede, prije zapošljavanja.

Ako poslodavac radnika upućuje na pregled prije isteka važećih liječničkih svjedodžbi, u smislu periodičnih zdravstvenih pregleda, u propisanim rokovima, onda troškove takvih pregleda izravno snosi HZZO.

Zaključno, ističemo kako je ne samo interes zaposlenika da se pridržavaju propisa i pravnih pravila o zaštiti na radu radi zaštite zdravlja i sigurnosti radnika i osoba na radu, nego je to i neposredni interes, ali i pravna obveza poslodavca.

Ivan Vidas, struč. spec. oec.

Izvori:
1. Zakon o zaštiti na radu (NN 71/2014, 118/2014, 154/2014, 94/2018, 96/2018)
2. Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/1984, 71/2014)
3. https://centarznr.hr/strucni-clanci/hrvatska/obveze-poslodavaca-kod-kojih-netko-od-radnika-obavlja-poslove-s-posebnim-uv