U središtu

U očekivanju donošenja novog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira

15.06.2022 Donošenje novog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira važno je zbog toga što su prekršaji protiv javnog reda i mira bitan pokazatelj stanja sigurnosti i izravno utječu na osjećaj osobne sigurnosti građana, a važeći Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira na snazi je gotovo 45 godina.

Trenutno važeći Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" br. 41/77., 47/89., 55/89., 5/90. - službeni pročišćeni tekst, "Službeni list SFRJ" br. 83/89., "Narodne novine" br. 47/90., 55/91., 29/94. - u daljnjem tekstu: ZPPJRM/1977) na snazi je već gotovo 45 godina (od 25. listopada 1977. godine). Nekoliko puta je mijenjan i dopunjavan, zadnji puta 1994. godine (prije 28 godina), no i unatoč tome nije doživio značajnije promjene, poradi čega se opravdano smatra zastarjelim propisom, iako statistički podaci ukazuju na zaključak da su prekršaji iz ZPPJRM/1977 bili daleko učestaliji od prekršaja iz drugih zakona koji reguliraju područje javnog reda.

Različite promjene nastale tijekom primjene ZPPJRM/1977, kao što su promjena društvenih odnosa, promjene nastale donošenjem Prekršajnog zakona („Narodne novine“ br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) i niza drugih zakona, promjena novčane valute, kao i zahtjevi struke, odnosno potrebe prakse iziskuju nužnu izradu novoga zakona.

Stoga je pred novi zakon stavljen zadatak kvalitetnijeg utvrđivanja obilježja prekršaja, odnosno urediti i proširiti prekršaje protiv javnog reda i mira, propisati kao prekršaje i neka ponašanja koja ranije nisu bila propisana kao prekršaji, te otkloniti postojeće praznine i nedorečenosti pojedinih odredbi ZPPJRM/1977 i mogućnost njihovog različitog tumačenja, pa prema tome i primjene.

Sve to rezultiralo je izradom Prijedloga zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji je bio upućen u saborsku proceduru još u listopadu 2012. godine, no, unatoč tome, ostaje zabilježen kao neraspravljeni akt 7. saziva Sabora.

Podsjećamo da smo još u svibnju 2017. godine pisali o ovoj problematici, pri tome postavljajući retoričko pitanje – kada će biti donesen novi Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira? , kada smo i iznijeli bitne značajke ZPPJRM/1977, među kojim i to da su novčane kazne izražene u protuvrijednosti DEM-a (pa je potrebno prilikom izricanja novčane kazne izvršiti konverziju njemačke marke u euro prema fiksnom tečaju 1 EUR = 1,95583 DEM i tako dobiveni iznos novčane kazne u eurima pretvoriti u kune po srednjem tečaju HNB-a za euro na dan donošenja prekršajne odluke).

Međutim, niti u narednih pet godina nije bilo bitnih pomaka u donošenju novoga Zakona, a možda bi tek kao izuzetak mogli ipak spomenuti odluku Ustavnog suda RH.

Naime, nalogom iz točke II. Rješenja Ustavnog suda RH, broj: U-I-4463/2013 i dr. od 29. siječnja 2019. („Narodne novine“ br. 20/19.), naloženo je Hrvatskom saboru da u roku od jedne (1) jedne godine donese novi zakon u skladu s utvrđenjem Ustavnog suda iz točke 10. obrazloženja ovog rješenja.
Dakle, u prethodno navedenoj točki 10. obrazloženja se, uz ostalo, navodi:
„Ustavni sud mora se složiti da osporeni zakon sadrži pojedine pravne institute ili pojmove koji više ne postoje u ustavnom poretku Republike Hrvatske (primjerice, skupština općine, skupština gradske zajednice, prekršajne kazne izražene u protuvrijednosti DEM-a). Dakle, ZoPPJRM formalno nije usklađen s Ustavom. Nadalje, od donošenja Ustava 1990. godine izgrađen je novi okvir kaznenopravnog i prekršajnopravnog sustava koji je usklađen s Ustavom i s međunarodnim standardima. Drugim riječima, a uzimajući u obzir protek vremena od stupanja na snagu ZoPPJRM-a (preko četrdeset godina), očita je njegova »zastarjelost« odnosno nužnost njegovog »osuvremenjivanja«.
Na zakonodavcu je da, u okviru svoje široke slobode procjene i ovlasti da u prekršajnopravnim politikama propisuje određena djela kao prekršaje te vrste i mjere za njihove počinitelje, uz nužne zakonodavne promjene, donese novi zakon.
Slijedom navedenog, Ustavni sud nalaže Hrvatskom saboru da u roku od jedne (1) godine od dana donošenja ovog rješenja donese novi zakon u skladu s naprijed navedenim utvrđenjima.“

Posebno se u istoj odluci Ustavnog suda RH navodi da se nalog iz točke II. izreke ovog rješenja temelji na članku 31. stavcima 4. i 5. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 99/99. i 29/02.).
Prema tome, i Ustavni sud RH u ovoj odluci apostrofira da su prekršajne kazne u ZPPJRM/1977 izražene u protuvrijednosti DEM-a, pa je, uz ostalo, u novom Zakonu, uz usklađivanje visina i vrsta sankcija s odredbama Prekršajnog zakona, potrebno prije svega novčane kazne izraziti u domaćoj valuti (HRK), odnosno u eurima, a s obzirom na predviđeno skorašnje uvođenje eura kao službene valute u RH.

U tom kontekstu ističemo da ZPPJRM/1977, glede ovakvog izražavanja novčane kazne, nije izolirani slučaj. Naime, Zakon o političkim strankama („Narodne novine“ br. 76/93., 111/96., 164/98., 36/01. i 1/07.) u svojim kaznenim odredbama članka 26. i članka 27. propisuje kažnjavanje političke stranke novčanom kaznom u kunskoj protuvrijednosti od 200 do 500 DEM (od 200 do 350 DEM i odgovorne osobe političke stranke) odnosno novčanom kaznom u kunskoj protuvrijednosti 70 do 340 DEM (od 14 do 70 DEM i odgovorne osobe političke stranke), s tim da je određeno člankom 28. da će se iznosi novčanih kazni iz članka 26. i 27. revalorizirati po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan naplate kazne.

 Željko Kudrić, dipl. iur.