Ustavnost ograničenja okupljanja u četvrtom i petom valu bolesti COVID-19

Glavni prigovori predlagatelja

Predlagatelji smatraju da opći režim ograničavanja okupljanja na otvorenom (točka III. stavak 1. podstavak 1. Odluke) nije konzistentan jer ima previše izuzetaka od općih pravila. Zbog tih izuzetaka smatraju da ograničenja iz Odluke nisu nužna jer se u pojedinim situacijama (nogometne utakmice, dani sjećanja i sl.) dopušta okupljanje velikog broja ljudi. Pri tome, odluku o odstupanju od općeg pravila (točka IV.) donosi drugo tijelo (Hrvatski zavod za javno zdravstvo) a ne sam Stožer, nisu propisane ni granice u pogledu broja osoba ni kakav to mora biti "epidemiološki okvir" koji mora dostaviti organizator da bi mu se odobrio izuzetak, te nema obveze jednakog postupanja za usporediva okupljanja.

Isto su smatrali i za ograničenje okupljanja u zatvorenim prostorima (točka III. stavak 1. podstavak 2. Odluke) u odnosu na izuzetke propisane u točki VIII., primjerice za vjerska okupljanja, za ograničenje okupljanja na sportskim natjecanjima i treninzima (bez gledatelja, točka III. stavak 1. podstavak 16. Odluke) u odnosu na izuzetak propisan točkom VI. Odluke (iznimno uz prisustvo gledatelja), kao i ograničenja trajanja i broja osoba na javnim događanjima, okupljanjima i svečanostima svih vrsta (točka III. stavak 1. podstavci 3. i 8.) u odnosu na iznimke iz točke V. vezano uz svadbene svečanosti.

Predlagatelji nadalje smatraju da je uvjetovanje primjene mjera posjedovanjem EU digitalnih COVID potvrda neujednačeno i nelogično. Primjerice obveza primjene EU digitalnih COVID potvrda propisana je za kulturno-umjetničke izvedbe (točka III. stavak 1. podstavak 12. Odluke), sajmove, gospodarska i turistička događanja (podstavak 13.), konferencije i kongrese (podstavak 15.), a nije propisana za pogrebe (podstavak 4.), pekare (podstavak 5.), ugostiteljske objekte (podstavci 7. i 8.), fitness-centre (podstavak 10.), škole stranih jezika (podstavak 17.), vjerska okupljanja (podstavak 22.), kao i za trgovačke centre koji se u Odluci uopće ne spominju.

Ocjena Ustavnog suda

Ustavni sud već je u nekoliko predmeta ocjenjivao suglasnost s Ustavom i zakonom odluka Stožera kojima se ograničavaju javna okupljanja.

U rješenju broj: U-II-5709/2020 i U-II-5788/2020 od 23. veljače 2021. (www.usud.hr) ocjenjivao je ograničenja iz točke III. stavka 1. alineja 1. i 4. Odluke o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja ("Narodne novine" br. 141/20., 1/21., 2/21., 8/21. i 14/21.) u odnosu na misna slavlja.

U rješenju broj: U-II-6087/2020 i U-II-6160/2020 od 23. veljače 2021. (www.usud.hr) ocjenjivao je ograničenja iz točke III. stavka 1. alineje 7. Odluke o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja ("Narodne novine" br. 141/20., 1/21., 2/21., 8/21. i 14/21.) u odnosu na određene kategorije ugostiteljskih objekata.

U rješenju broj: U-II-5708/2020, U-II-479/2021 od 8. lipnja 2021. (www.usud.hr) ocjenjivao je ograničenja iz točke III. stavka 1. alineje 11. Odluke o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja ("Narodne novine" br. 141/20., 1/21., 2/21., 8/21., 14/21., 20/21., 26/21., 32/21., 40/21., 46/21. i 52/21.) i točke III. stavka 1. alineje 10. Odluke o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja ("Narodne novine" br. 141/20., 1/21., 2/21. i 8/21.). Radilo se o ograničenjima rada teretana, fitness centara i organiziranih plesnih škola, te na sportske djelatnosti u zatvorenom.

U svim je tim rješenjima Ustavni sud nakon provedene ustavnosudske analize ocijenio da su te odluke Stožera bile zakonite, imale legitiman cilj, te bile razmjerne legitimnom cilju koji se želio njima postići. Bile su utemeljene na stručnim i medicinskim podacima i istraživanjima, bili su propisani izuzeci za određene vrste objekata, mjere su bile vremenski ograničene te su ublažene odnosno ukinute čim je to epidemiološka situacija dopustila. Također, od značaja je bila i okolnost da je država poduzela brojne mjere financijskog i poreznog rasterećenja poduzetnika na koje su se mjere odnosile.

Polazeći od navoda predlagatelja i od načelnih stajališta Ustavnog suda izraženih u više odluka i rješenja (primjerice rješenje broj: U-II-5417/2021 i dr. od 21. prosinca 2021.; www.usud.hr - t. 8. i 9. obrazloženja tog rješenja) prema kojima donositelj mjera kojima se ograničavaju temeljna ljudska prava i slobode mora poštovati načelo razmjernosti, i u ovom je ustavnosudskom postupku Ustavni sud ispitao je li pri donošenju mjera kojima se ograničava okupljanje Stožer poštovao načelo razmjernosti.

U ovom slučaju, osporene mjere određene Odlukom dio su paketa složenih mjera Stožera kojima se nastoji obuzdati širenje bolesti COVID-19. Te mjere uvjetovane su epidemiološkim razlozima usmjerenima ka smanjivanju širenja virusa koji se širi bliskim kontaktom više ljudi na istom mjestu, posebice u zatvorenim prostorima.

Ustavni sud smatra da osporena Odluka teži ostvarivanju legitimnog cilja. U vezi s navedenim Ustavni sud primjećuje da se i u očitovanju Vlade navodi da su i mjere iz osporene Odluke uvedene "isključivo s ciljem zaštite pučanstva tijekom globalne pandemije i nacionalne epidemije uzrokovane bolešću COVID-19. S tim ciljem svaka osporena mjera bila je nužna i razmjerna naravi potrebe. U svrhu legitimnog cilja - zaštite života i zdravlja ljudi, Stožer je svaku pojedinu mjeru donosio vodeći se trenutnim okolnostima i potrebom reagiranja u vremenu u kojem se epidemija u tom trenutku nalazila".

Razmjernost mjera

U odnosu na osporene mjere, Vlada je u svom očitovanju od 10. prosinca 2021. je navela da je u osporenoj Odluci okupljanje blaže ograničeno nego u prethodna tri vala pandemije. U četvrtom valu pandemije cijepljeno je više od 50 % odrasle populacije. Cijepljeni i preboljeli imaju određenu razinu stečene otpornosti (imunosti) na zarazu, što zajedno s raspoloživom EU digitalnom COVID potvrdom, koja je uspostavljena 1. srpnja 2021. za cijelu Europsku uniju, omogućuje da se umjesto znatnog ograničavanja okupljanja, kakva su bila na snazi u prva tri vala pandemije, omoguće okupljanja uz manja ograničenja nego u prethodna tri vala, ali uz povećanu razinu sigurnosti koju omogućavaju EU digitalne COVID potvrde. Epidemiološki podaci koje je iznijela Vlada pokazuju da je uzlazni trend četvrtog vala započeo u listopadu 2021. i nastavio se do kraja godine. Uz navedeno, Delta soj (Delta varijanta) bolesti COVID-19 je prisutan u Republici Hrvatskoj tijekom cijelog četvrtog vala u 100 % udjela. Prema podacima ECDC-a više od 99 % novo prijavljenih slučajeva pripisuje se Delta varijanti, a ona je dvostruko zaraznija od izvornog soja. Navedeno je da je matematičkim modeliranjem opterećenja bolesti ECDC predvidio da zemlje s niskom pokrivenošću cijepljenjem protiv COVID-19 s ublaženom strategijom nefarmaceutskih mjera (ublaženo ograničenje okupljanja) imaju visok rizik od značajnog porasta hospitalizacije i smrtnosti.

Osim toga u dokumentu ECDC-a "Procjena trenutnog epidemiološkog stanja SARS-CoV-2 stanje u EU/EEA, projekcije za kraj godine blagdansko vrijeme i strategije za odgovor, 17. verzija" navedeno je da čak i u državama s visokim cijepnim obuhvatom održavanje ili ponovno uvođenje nefarmaceutske intervencije i dalje je ključno za smanjenje širenja virusa, pri čemu nefarmaceutske intervencije uključuju fizičko distanciranje i ograničenja okupljanja, te je naglašena važnost kontinuirane provedbe higijenskih mjera i izbjegavanja nepotrebnog okupljanja odnosno gužvi.

Manje stroga ograničenja okupljanja, kojima se omogućava sudjelovanje građanima u većini aktivnosti koje su obavljali i ranije, u četvrtom valu pandemije u odnosu na prethodna tri vala omogućuje upotreba EU digitalne COVID potvrde, razvitak sredstava za testiranje, te dostupnost cjepiva.

Osporenom Odlukom određen je složeniji pristup ograničavanju javnih i privatnih okupljanja ovisno o vrsti okupljanja, prostoru, aktivnostima odnosno djelatnostima, broju osoba i sl. Uz to na snazi je obveza pridržavanja i drugih protuepidemioloških mjera, posebnih preporuka i uputa HZJZ-a (poput fizičkog distanciranja, nošenja medicinskih maski ili maski za lice, provjetravanja prostorija i sl.).

Kako je više puta naglašeno, jedna preventivna mjera nije dovoljna za sprječavanje širenja virusa, već je ključna kombinacija i komplementarnost mjera (primjerice rješenje Ustavnog suda broj: U-II-5708/2020 i dr. od 8. lipnja 2021.).

Predlagatelji smatraju da brojni izuzeci od općih pravila zabrane održavanja javnih događaja i okupljanja pokazuju da ta opća pravila nisu nužna te da dovode do nejednakosti među usporedivim skupinama. Uz to, omogućuju arbitrarno postupanje tijela koja odlučuju o tome jesu li ispunjeni uvjeti za izuzetke. Nadalje smatraju da je uvjetovanje primjene mjera posjedovanjem EU digitalnih COVID potvrda neujednačeno i nelogično.

Točkom III. stavkom 1. podstavkom 1. Odluke određena je zabrana održavanja svih javnih događaja i okupljanja na otvorenim prostorima na kojima je prisutno više od 100 osoba na jednom mjestu, osim ako se radi o javnom događanju ili okupljanju na kojem sudjeluje najviše 200 osoba s EU digitalnim COVID potvrdama.

Točkom IV. Odluke propisano je da iznimno od protuepidemijske mjere iz točke III. stavka 1. podstavka 1. na javnom događanju ili okupljanju na otvorenom prostoru može biti više od 100 osoba, ako to odobri županijski zavod za javno zdravstvo na čijem području se okupljanje održava (ranije HZJZ). Organizator je obvezan uz zahtjev dostaviti i prijedlog epidemiološkog okvira za održavanje takvog javnog događanja ili okupljanja te je obvezan osigurati održavanje javnog događanja ili okupljanja u skladu s epidemiološkim okvirom koji je odobrio ili korigirao županijski zavod za javno zdravstvo.

Dakle, tom se iznimkom od općeg režima javnih okupljanja omogućavaju i veća okupljanja, ali uz poštovanje odgovarajućeg epidemiološkog okvira. Na taj se način nastoji omogućiti odvijanje javnih okupljanja i događanja za veći broj građana, ali uz poštovanje mjera određenih od nadležnog zavoda za javno zdravstvo, sve u cilju omogućavanja normalnog funkcioniranja svakodnevnog života. Za posebne događaje HZJZ je izdao i posebne preporuke, kao npr. Epidemiološke preporuke za obilježavanje 18. studenoga - Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. - 2021. i Dana obilježavanja stradanja Škabrnje 1991. - 2021.

Obveza je nadležnog zavoda za javno zdravstvo dati odobrenje i potvrditi ili korigirati epidemiološki okvir. Cilj točke IV. je odobravanje i potvrđivanje epidemiološkog okvira koji je stroži od onoga kako je propisano u točki III. Stoga u takvom normiranju Ustavni sud ne nalazi da su organizatori događanja iz točke IV. Odluke privilegirani u odnosu na druge organizatore javnih okupljanja, jer svatko može zatražiti odobrenje za javno okupljanje u smislu točke IV. Odluke, ako očekuje više od 100 posjetitelja i ako sačini epidemiološki okvir.

Kako je to navedeno u očitovanju Vlade, propisane mjere odnose se na sve građane jednako, a propisanih se mjera moraju pridržavati svi građani koji koriste pojedine usluge (ugostiteljske, sportske), odnosno osobe koje te usluge pružaju, jer ne postoji određena "skupina društva" na koju bi se propisano pridržavanje protuepidemijskih mjera i posebnih preporuka i uputa HZJZ-a, s ili bez EU digitalne COVID potvrde, primjenjivalo različito.

Točkom III. stavkom 1. podstavkom 2. Odluke/22 određena je zabrana održavanja svih javnih događanja i okupljanja u zatvorenim prostorima na kojima je prisutno više od 50 osoba na jednom mjestu, osim ako se radi o javnom događanju ili okupljanju na kojem sudjeluje najviše 100 osoba s EU digitalnim COVID potvrdama.

Točkom VIII. Odluke određeno je, pak, da se protuepidemijske mjere iz točke III. stavka 1. podstavaka 1. i 2. ne odnose na profesionalne umjetničke izvedbe, kino projekcije, izložbe u muzejskim i drugim izložbenim prostorima, održavanje vjerskih obreda i sjednice predstavničkih tijela. Na tim se okupljanjima broj prisutnih osoba ograničava s obzirom na veličinu prostora, na način da za svaku prisutnu osobu mora biti osigurano najmanje 4 m² neto površine, uz strogo pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera i posebnih preporuka i uputa HZJZ-a i obvezu da na ulazu u objekt u kojem se okupljanje održava bude jasno istaknuta obavijest o najvećem mogućem broju osoba koje istovremeno mogu biti prisutne u objektu. Organizatori okupljanja obvezni su nadležnoj županijskoj službi civilne zaštite, najkasnije 3 dana prije održavanja okupljanja, elektroničkom poštom županijskih centara 112 dostaviti obavijest o održavanju okupljanja u kojoj se navodi mjesto, vrijeme i okvirni broj osoba koje će biti prisutne. Također su obvezni osigurati da se prostori u kojima se okupljanja održavaju redovito provjetravaju, da na okupljanju ne bude prisutno više osoba od dopuštenog broja i da se svi prisutni pridržavaju svih propisanih epidemioloških mjera i posebnih preporuka i uputa HZJZ-a.

Vlada je istaknula da je kod tih izuzetaka moguće dosljedno održavati fizički razmak, zbog čega se u Odluci inzistira na 4 m2 površine po prisutnoj osobi, te dosljedno nositi masku, s obzirom na to da se kod tih aktivnosti ne treba jesti i piti, pjevati i sl. i nije nužan fizički kontakt među ljudima. Dodatni argument koji umanjuje rizik za širenje zaraze kod svih aktivnosti navedenih u točki VIII. Odluke je to što se radi o aktivnostima kod kojih se sjedi ili stoji na mjestu te ako se kreće, nije potrebno brzo se kretati, pri čemu osoba ne bi mogla pravilno održavati distancu.

Predlagatelji su posebno istaknuli da se Odlukom omogućuju vjerska okupljanja koja okupljaju nemali broj poglavito starije populacije koja bi trebala najviše izbjegavati okupljanja, osobito u zatvorenom prostoru. Prema navodima predlagatelja Odluka je restriktivnija prema okupljanjima mlađe populacije, a praktički potiče okupljanje one ugroženije.

Vlada je istaknula da se Odlukom posebno omogućuju, bez EU digitalnih COVID potvrda okupljanja koja su važna prvenstveno za mlade poput škole stranih jezika, fitness-centara, auto škola i sportskih natjecanja bez gledatelja (sportska natjecanja s gledateljima regulira točka VI. Odluke/22). Što se tiče vjerskih okupljanja, Vlada je istaknula da se Odlukom potiče održavanje vjerskih obreda prvenstveno na daljinu, bez dolaska u vjerske objekte, a kada se vjerski obredi održavaju u vjerskim objektima u obzir treba uzeti činjenicu da se radi o statičkom tipu aktivnosti kod kojeg je moguće neprestano održavati fizički razmak u odnosu na druge i nositi masku, kako je to propisano i preporukama HZJZ-a. Uz to, Vlada je dodala vezano uz navod predlagatelja da su vjerska okupljanja starije populacije, da je za starije građane karakteristično da više vode brigu o svom zdravlju te se dosljednije pridržavaju liječničkih preporuka i epidemioloških mjera nego mlađa populacija.

Točkom III. stavkom 1. podstavkom 16. Odluke propisano je da se sportska natjecanja i treninzi mogu održavati samo bez gledatelja. Točkom VI. Odluke propisano je da se iznimno od protuepidemijske mjere iz točke III. stavka 1. podstavka 16. Odluke sportska natjecanja smiju organizirati uz ograničeni broj gledatelja, ako svi gledatelji te tehničko i organizacijsko osoblje koje je prisutno na natjecanju posjeduju EU digitalne COVID potvrde, a ako se natjecanje održava u zatvorenom prostoru obvezno je i korištenje medicinskih maski ili maski za lice. Broj gledatelja te tehničkog i organizacijskog osoblja koji mogu biti prisutni na sportskom natjecanju u zatvorenom prostoru ovisi o kapacitetu tribina. Za natjecanja koja se održavaju u zatvorenim prostorima na svakoj tribini može biti popunjeno najviše 50 % kapaciteta tribine. Organizatori natjecanja obvezni su obavijest o održavanju natjecanja u kojoj se navodi mjesto, vrijeme i okvirni broj osoba koje će biti prisutne dostaviti nadležnoj županijskoj službi civilne zaštite, elektroničkom poštom županijskih centara 112, najkasnije tri (3) dana prije održavanja natjecanja.

Vlada je osvrćući se na prigovore predlagatelja da je propisan izuzetak "bez ikakvog jasnog kontrolnog mehanizma" istaknula da su u točki VI. navedena dva vrlo važna kontrolna mehanizma:
1. organizatori natjecanja obvezani su obavijestiti županijsku službu civilne zaštite o održavanju natjecanja
2. svi prisutni moraju imati EU digitalne COVID potvrde.

U vezi s tvrdnjom predlagatelja da je gotovo nemoguće da na velikim utakmicama organizator kontrolira COVID potvrde, podaci Vlade pokazuju da je od 11. do 14. studenoga 2021. u Republici Hrvatskoj evidentirano 35.771 antigenskih testiranja, dok je 14. studenoga 2021. (prije nogometne utakmice Hrvatska - Rusija) učinjeno 14.310 testova što je daleko više nego u drugim danima do 1. studenoga 2021., a za 5.385 više od prethodne nedjelje. Uz to treba uzeti u obzir da je više od 50 % osoba u općoj populaciji cijepljeno, čime je vjerojatno da većina sudionika takvih događanja ima EU digitalne COVID potvrde. Stoga nisu točne ni te tvrdnje predlagatelja jer je iz podataka razvidno da je u vrijeme sporne utakmice bilo pojačano testiranje građana, što podrazumijeva da su pri ulasku na to sportsko natjecanje poštovana epidemiološka pravila.

U odnosu na navode predlagatelja da je "u nekim ranijim periodima donositelj branio dolazak gledatelja na stadione, iako je epidemiološka situacija bila povoljnija", a sada kad je situacija nepovoljnija dopušta se većem broju gledatelja dolazak na stadione, Vlada je navela da se zbog nepostojanja cjepiva u 1. i 2. valu pandemije te niskog cijepnog obuhvata u 3. valu pandemije, nije mogla koristiti EU digitalna COVID potvrda ili drugi odgovarajući dokaz kao sredstvo za sigurnije kretanje i okupljanje građana. U 4. valu pandemije, zahvaljujući cijepljenju više od 50 % građana, moguće je organizirati okupljanja uz EU digitalne COVID potvrde ili drugi odgovarajući dokaz, a koja ranije nisu bila moguća.

Predlagatelji u odnosu na točku III. stavak 1. alineju 3. Odluke/22 ističu da sva javna događanja te okupljanja i svečanosti svih vrsta moraju završiti do 24.00 sata, ali se za svadbene svečanosti predviđa izuzetak točkom V. Odluke/22, prema kojoj te svečanosti mogu trajati do 02.00 sata, što po mišljenju predlagatelja znači da bi i druga slična okupljanja mogla do tada trajati uz primjenu sličnih epidemioloških mjera.

Svadbene svečanosti se od drugih okupljanja, prema očitovanju Vlade, razlikuju po tome što se radi o obiteljskom i prijateljskom okupljanju što znači da se sudionici međusobno poznaju te da i inače jedan dio njih zajedno provodi vrijeme. Zbog toga, u slučaju da se naknadno utvrdi da je netko na svadbi zarazan, sudionici mogu rekonstruirati ne samo tko je prisustvovao svadbi nego i tko je sa zaraznom osobom dolazio u kontakt. To je važno epidemiološkoj službi radi učinkovitog praćenja kontakata. Osim toga, sudionici svadbe se i inače druže i borave zajedno, čime se krug osoba izloženih riziku i potencijalnoj zarazi ne širi u mjeri koliko se širi kod okupljanja ljudi koji inače ne žive zajedno i inače se ne druže.

Ustavni sud suglasan je s očitovanjem Vlade da postoje razlozi zbog kojih je opravdano propisati da svadbene svečanosti, za razliku od drugih, mogu trajati do 02.00 sata.

U odnosu na prigovore predlagatelja vezane uz korištenje EU digitalnih COVID potvrda na različitim okupljanjima, a izostanak njihovog korištenja za druge, Vlada je istaknula da je EU digitalna COVID potvrda navedena kao uvjet za aktivnosti za koje je moguće organizirati njezinu dosljednu provjeru ako se radi o događanjima koja nisu esencijalna, već je sudjelovanje dobrovoljno, te ako se radi o događanjima na kojima je nemoguće dosljedno provoditi opće epidemiološke mjere (nije moguće nositi masku jer se jede, pije i glasno govori/prezentira/pjeva - kongresi, konferencije, sajmovi, turistički i slični događaji, niti je moguće održavati razmak od 2 metra /umjetničke izvedbe/).

Zbog toga se EU digitalna COVID potvrda ne navodi za okupljanja:
- gdje se ne može dosljedno provjeravati imaju li prisutni EU digitalne COVID potvrde jer nema osobe/infrastrukture za dosljednu provjeru (sprovodi i pekarne), dok se uz navedeno sprovodi odvijaju na otvorenom čime se također smanjuje rizik za zarazu;
- za ugostiteljske objekte i svadbene svečanosti u ugostiteljskim objektima do 20 osoba jer se na njih odnose posebne epidemiološke mjere propisane u dokumentu HZJZ-a "Preporuke za sprječavanje zaraze bolešću COVID-19 u ugostiteljskim objektima u zatvorenom prostoru s terasama i bez njih te u ugostiteljskim objektima u smještajnim kapacitetima" (31. kolovoza 2021.), te se u ugostiteljskim objektima mora držati razmak od 1,5 metra;
- za fitness-centre se primjenjuju posebne epidemiološke mjere propisane u dokumentu HZJZ-a "Preporuka za treninge i športsko-rekreativne aktivnosti u zatvorenim športskim objektima" (1. ožujka 2021.), a mjere su utemeljene na dosljednom poštovanju razmaka; čime se omogućuje prihvatljiva razina smanjenog rizika, a u skladu s navedenim preporukama obvezno je održavanje razmaka, pojačano održavanje higijene ruku i sprava/prostora te provjetravanje
- za škole stranih jezika s obzirom na to da su prvenstveno namijenjene učenicima i mladima te se radi o obrazovanju, primjenjuje se ista načela kao i za ostale oblike obrazovanja.

U odnosu na prigovore predlagatelja da Odlukom nije predviđeno korištenje EU digitalne COVID potvrde u trgovačkim centrima valja navesti da je člankom 57.a Zakona o trgovini određeno da radno vrijeme u djelatnosti trgovine u posebnim okolnostima određuje Stožer. Stožer je donio niz nužnih epidemioloških mjera i preporuka za suzbijanje širenja bolesti COVID-19 u svim prodajnim objektima ne čineći pritom razliku vezanu uz oblik prodajnog objekta. Mjere koje se odnose na prodajne objekte, a u koje su uključeni i trgovački centri, prilagođene su samoj prirodi djelatnosti trgovine i odnose se na obavezno nošenje maski svih osoba u prodajnom objektu, kako kupaca tako i zaposlenika, obvezno dezinficiranje prostora i tome određena adekvatna stanka u radu, upozorenje o obveznom razmaku od dva metra između kupaca, te su postavljeni uređaji za dezinficiranje ruku i poštuje se odredba o najvišem dozvoljenom broju kupaca u prodajnom objektu, a čime su ispunjeni kriteriji za sprječavanje širenja virusa.

U odnosu na tvrdnje predlagatelja da su manje umjetničke priredbe, sajmovi, konferencije ili svadbe od nekoliko desetaka okupljenih stavljene u nejednak položaj u odnosu na trgovačke centre, jer se za njih predviđa korištenje EU digitalnih COVID potvrda za razliku od trgovačkih centara, valja reći da se radi o neusporedivim okupljanjima. U trgovačkim centrima nema nužnosti za takav oblik kontakata kod kojih se ne bi mogla održavati distanca ili nositi maska, dok se ugostiteljska djelatnost u okviru trgovačkih centra provodi prema preporukama HZJZ-a za ugostiteljstvo "Preporuke za sprječavanje zaraze bolešću COVID-19 u ugostiteljskim objektima u zatvorenom prostoru s terasama i bez njih te u ugostiteljskim objektima u smještajnim kapacitetima" (31. kolovoza 2021.).

Vezano uz navode predlagatelja da EU digitalne COVID potvrde nisu nužno sredstvo jer se od njih odstupa "prema subjektivnim procjenama donositelja", iz naprijed navedenog proizlazi da se za svaku aktivnost na koju se odnose osporeni dijelovi Odluke, nadležna tijela rukovode pravilima epidemiološke struke uzimajući u obzir tip aktivnosti i mogućnosti provođenja općih epidemioloških mjera (posebno mogućnost dosljednog nošenja maski i mogućnost dosljednog održavanje fizičke distance), kao i značajke populacije kojoj je pojedino okupljanje namijenjeno.

Umjesto zaključka

Na kraju Ustavni sud je zaključio imajući u vidu razloge kojima je Vlada obrazložila donošenje mjere ograničavanja slobode okupljanja i kretanja u osporenim dijelovima Odluke, koje se temelje na stručnim spoznajama epidemiološke struke i preporukama HZJZ-a, da su osporene mjere u svojoj ukupnosti i pojedinačno prikladne ostvariti legitimni cilj i nužne za njegovo ostvarenje. Pri donošenju osporene Odluke Stožer je vodio računa o ravnoteži između potreba i zaštite društva u cjelini i ljudskih prava pojedinaca. Upravo vodeći računa o postizanju te ravnoteže, s jedne strane da održavanje javnih i privatnih događanja i okupljanja ograniči što je manje moguće, a da istodobno, s druge strane, ostvari legitimni cilj zaštite zdravlja i života ljudi, Stožer je ovisno o specifičnostima pojedinih djelatnosti odnosno aktivnosti propisao izuzetke od općih mjera propisanih Odlukom.

Te izuzetke opravdao je specifičnostima djelatnosti odnosno aktivnosti koje dopuštaju odstupanje od općih mjera propisanih Odlukom. Razlozi za te izuzetke, koje je navela Vlada u očitovanju, imaju svoje racionalno opravdanje. Suprotno navodima predlagatelja, izuzeci nisu "dokaz" da opće mjere propisane Odlukom nisu nužne, tj. da postoje druge blaže mjere, već ukazuju na to da je, kako je naprijed navedeno, Stožer određivao blaže mjere za pojedine djelatnosti i aktivnosti uzimajući u obzir njihove specifičnosti s jedne strane i trenutnu epidemiološku situaciju s druge strane.
Pojedine mjere propisane Odlukom na snazi su gotovo od proglašenja pandemije, s blažim ili strožim režimom obvezivanja na pojedina ponašanja ili propuštanja, ovisno o trenutnoj epidemiološkoj situaciji. Da je praćenje epidemiološke situacije važan faktor o kojem ovisi opseg mjera dokazuje i činjenica je u razdoblju od kada su zaprimljeni prijedlozi do dana donošenja ovog rješenja, Stožer najprije postrožio mjere iz Odluke/21 (11. siječnja 2022.) da bi ih 1. ožujka 2022. ublažio.

Zbog svega navedenog Ustavni sud prihvaća da je donositelj propisa ispravno utvrdio sve relevantne čimbenike te uzimajući u obzir najbolji interes stanovništva s aspekta zaštite zdravlja i života donio Odluku u svrhu provedbe legitimnog cilja - zaštite života i zdravlja ljudi.

dr. sc. Robert Peček