U središtu

Upravni spor: nastup pravomoćnosti i izvršnosti presude

17.03.2022

Predstavljene su varijante nastupa pravomoćnosti i izvršnosti presude donesene u upravnom sporu. Navedeno ne treba poistovjećivati s nastupom izvršnosti i pravomoćnosti rješenja (upravnog akta) donesenog u upravnom postupku. 

Za nastup pravomoćnosti presude donesene u upravnom sporu propisane su pretpostavke neovisne o kriterijima nastupa njene izvršnosti. S druge strane, pravomoćnost je jedna od varijabli za nastup izvršnosti presude. U pogledu razmatranja obaju spomenutih svojstava u ovome radu, naglašavamo da je riječ o svojstvima presude donesene u upravnom sporu, a ne o svojstvima upravnog akta (rješenja) ocjena čije zakonitosti je predmet upravnog spora.

Pravomoćnost presude

U upravnom sporu, prvostupanjska presuda upravnog suda postaje pravomoćna protekom roka za žalbu, ako žalba nije podnesena, odnosno danom donošenja, ako žalba nije dopuštena1 (članak 63. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima, „Narodne novine“ br. 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21., dalje: ZUS). Prema stavku 2. navedenoga članka, drugostupanjska presuda postaje pravomoćna danom donošenja. Zbog toga danom donošenja drugostupanjske presude pravomoćna postaje i prvostupanjska presuda protiv koje je žalba dopuštena i podnesena, ali je odbijena.

Premda to nije izrijekom propisano, u slučaju odricanja svih stranaka od žalbe prije isteka roka za žalbu (članak 68. stavak 1. ZUS-a), presuda postaje pravomoćna (naj)kasnijim danom odricanja. U slučaju povlačenja žalbe (članak 68. stavak 2. ZUS-a), pravomoćnost presude nastupa danom donošenja rješenja o obustavljanju postupka po žalbi.

Protiv drugostupanjske presude žalba nije dopuštena. Žalba nije dopuštena ni protiv prvostupanjske presude Visokoga upravnog suda Republike Hrvatske. Stoga presude toga Suda uvijek postaju pravomoćne danom donošenja.

Izvršnost presude

Što se tiče nastupa izvršnosti, pravomoćna presuda postaje izvršna nakon dostave stranci, ako presudom nije određen drugi rok za izvršenje (članak 80. stavak 1. ZUS-a). Svojstvo izvršnosti presude razumijeva, prije svega, dopuštenost njena prisilnog izvršenja, primjenom odredaba članka 81. ZUS-a.

Izvršnom, dakle, može postati samo pravomoćna presuda. Ako presudom nije određen drugi rok za izvršenje (paricijski rok), prvostupanjska presuda postaje izvršna:

- ako žalba protiv presude nije dopuštena2 – danom dostave presude stranci;

- ako je žalba protiv presude dopuštena, ali nije podnesena – protekom roka za žalbu, propisanog u članku 70. stavak 1. ZUS-a3;

- ako je žalba protiv presude dopuštena i podnesena, ali je drugostupanjskom presudom odbijena, uz potvrdu prvostupanjske presude – danom dostave stranci drugostupanjske presude;

- ako je žalba protiv presude dopuštena, ali su se sve stranke prije isteka roka za žalbu odrekle od žalbe – danom odricanja, tj. istodobno s nastupom pravomoćnosti;

- ako je žalba protiv presude dopuštena i podnesena, ali je povučena prije donošenja drugostupanjske presude – danom dostave stranci rješenja o obustavi postupka po žalbi.4

Ako presuda sadržava i paricijski rok, za nastup izvršnosti presude potrebno je da istekne i taj rok. U pravilu, potrebno je da bude ispunjena ona od netom navedenih općih pretpostavki koja je primjenjiva u konkretnom slučaju, dan nakon kojeg ispunjenja započinje teći paricijski rok, ako izrekom presude početak tijeka tog roka nije određen na drugi način. Doduše, smatramo nesvrhovitim početak tijeka paricijskog roka vezati, primjerice, uz nastup pravomoćnosti presude, npr. formulacijom „u roku od 60 dana od pravomoćnosti presude“. Kod dvostupanjskoga upravnog spora, naime, taj će rok nerijetko proteći prije negoli strankama uopće bude dostavljena drugostupanjska presuda. Zbog toga su upravo opći kriteriji nastupa izvršnosti presude prikladni za određivanje roka za izvršenje presude.

Netom izneseno nema praktične implikacije kod presude čija se izreka po prirodi stvari ne može prisilno izvršiti, poput presude kojom se odbija tužbeni zahtjev. U tom slučaju u obzir može doći prisilno izvršenje rješenja donesenog u upravnom postupku, ali u tom slučaju nisu mjerodavne odredbe ZUS-a, već Zakona o općem upravnom postupku (članak 133.-149.).

Različito vrijeme nastupa pravomoćnosti odnosno izvršnosti u okviru iste presude

Na koncu, postoje slučajevi u kojima pravomoćnost i izvršnost ne nastupaju istodobno u odnosu na sve točke izreke presude upravnog suda. Primjerice, dio izreke presude kojom se osporavano rješenje poništava, uz prvo vraćanje predmeta na ponovni postupak, protiv kojeg žalba nije dopuštena, pravomoćno postaje danom donošenja, a izvršno danom dostave presude stranci. Istodobno, protiv dijela takve presude kojim je odlučeno o troškovima upravnog spora žalba je dopuštena, uz s time povezane prethodno iznesene implikacije u pogledu nastupa pravomoćnosti i izvršnosti presude.

doc. dr. sc. Alen Rajko
______________________________________
^ 1 O (ne)dopuštenosti žalbe protiv prvostupanjske presude upravnog suda v. članak 66. i članak 66.a ZUS-a.
^ 2 Ovo se odnosi kako na presudu upravnog suda, tako i na presudu Visokoga upravnog suda Republike Hrvatske.
^ 3 Za nastup izvršnosti presude ovdje nije dovoljno da je presuda dostavljena, jer tada još nije pravomoćna, već je dostava presude odlučna za određivanje roka za podnošenje žalbe, dok izvršnost presude nastupa istodobno s njenom pravomoćnošću.
^ 4Dopuštena žalba protiv presude uvijek odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. stavak 5. ZUS-a). Stoga kod utvrđivanja nastupa izvršnosti presude nema varijante presude žalba protiv koje nema odgodni učinak, za razliku od utvrđivanja izvršnosti rješenja (upravnog akta) u upravnom postupku, gdje postoje upravni akti žalba protiv kojih ne odgađa njihovo izvršenje (v. članak 133. stavak 2. Zakona o općem upravnom postupku, „Narodne novine“ br. 47/09. i 110/21.).