Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u članku 43. propisuje obvezu osnovnih i srednjih škola da pruže posebnu pomoć onoj djeci koja imaju pravo na školovanje u Republici Hrvatskoj, a ne znaju ili nedostatno poznaju hrvatski jezik. Prema navedenom članku Zakona škola je dužna organizirati individualne ili skupne oblike neposredno-odgojno obrazovnog rada kojima se tim učenicima omogućuje svladavanje hrvatskog jezika, a onda samim time i savladavanje nastavnog gradiva.
Neposredno odgojno-obrazovni rad koji se odnosi na učenje hrvatskog jezika organizira se kao dopunska nastava ili pripremna nastava hrvatskog jezika. Odgoj i obrazovanje učenika koji ne znaju ili nedovoljno znaju hrvatski jezik osigurava se se u skladu s propisima osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, pod jednakim uvjetima kao i hrvatskim državljanima, a provode se u skladu s Pravilnikom o provođenju pripremne i dopunske nastave za učenike koji ne znaju ili nedostatno znaju hrvatski jezik i nastave materinskoga jezika i kulture države podrijetla učenika („Narodne novine“, br. 15/13.).
Srednjoškolski odgoj i obrazovanje organizira se prema postojećim obrazovnim programima, a ako u sustavu Republike Hrvatske ne postoji obrazovni program koji je učenik pohađao u matičnoj zemlji, ima pravo na nastavak obrazovanja u najsrodnijem obrazovnom programu sustava odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske.
Djeca koja imaju pravo školovanja u Republici Hrvatskoj su djeca državljana Republike Hrvatske koja se vraćaju iz inozemstva, koja su članovi obitelji državljana država članica Europske unije, pripadnici nacionalnih manjina i djeca stranaca koji su članovi obitelji koje imaju pravo boravka ili prebivališta u Republici Hrvatskoj. Prilikom upisa djece koja su već pohađala nastavu u drugim zemljama iz koje dolaze provest će se postupak priznavanja inozemne obrazovne kvalifikacije koji provodi sama osnovnoškolska ili srednjoškolska ustanova u skladu sa Zakonom o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija ("Narodne novine" br. 158/03., 198/03., 138/06., 124/09., 45/11.).
Razina znanja hrvatskoga jezika provjerava se pri upisu u I. razred osnovne škole ili pri upisu učenika u školu. Provjerava se standardiziranim ispitom znanja hrvatskoga jezika i usmeno, a provjeru znanja hrvatskog jezika u osnovnoj školi provode stručni suradnici škole, učitelj razredne ili predmetne nastave te učitelj hrvatskoga jezika i/ili stručnjak iz jezično-komunikacijskog područja, koji su imenovani u stručno povjerenstvo škole za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta. Provjeru znanja hrvatskog jezika u srednjoj školi provode stručni suradnici škole, predmetni nastavnik i/ili stručnjak iz jezično-komunikacijskog područja.
Odluku o uključivanju učenika u pripremnu ili dopunsku nastavu na temelju mišljenja stručnog povjerenstva škole donosi nadležno upravno tijelo županije odnosno Gradski ured za obrazovanje Grada Zagreba prema mjestu boravka učenika. Škola provodi pripremnu ili dopunsku nastavu hrvatskoga jezika na temelju pozitivnog mišljenja nadležnog upravnog tijela županije odnosno Gradskog ureda za obrazovanje Grada Zagreba i uz suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Pripremna nastava hrvatskog jezika
Pripremna nastava hrvatskog jezika namijenjena je učenicima koji nedovoljno znaju hrvatski jezik, a obuhvaća intenzivno učenje hrvatskog jezika tijekom najviše jedne nastavne godine. Pripremna nastava provodi se u školi u koju je upisan učenik koji ne zna ili nedovoljno zna hrvatski jezik ako na području na kojem škola djeluje nema dva ili više učenika koji ne znaju ili nedovoljno znaju hrvatski jezik.
U slučaju da na određenom području postoje dva ili više učenika koji ne znaju ili nedovoljno znaju hrvatski jezik, nadležno upravno tijelo županije odnosno Gradski ured za obrazovanje Grada Zagreba određuje školu u kojoj će se održavati pripremna nastava. U takvom slučaju u odgojno-obrazovnu skupinu pripremne nastave može biti uključeno od 2 do 15 učenika iz jedne ili više škola. Troškove prijevoza za učenike koji pohađaju pripremnu nastavu hrvatskoj jezika u drugoj školi, ako je potrebno, a u skladu s propisima, snosi osnivač škole u koju je učenik upisan.
Pripremna nastava provodi se prema posebnom programu koji propisuje Ministar Odlukom o programu hrvatskoga jezika za pripremnu nastavu za učenike osnovne i srednje škole koji ne znaju ili nedovoljno poznaju hrvatski jezik („Narodne novine“, br. 151/11.). Pripremna nastava za učenike osnovne i srednje škole organizira se jedan ili dva sata dnevno u trajanju od 70 sati.
Ovisno o dobi učenika škola istodobno s pohađanjem pripremne nastave hrvatskog jezika može učenika uključiti u pohađanje redovite nastave odgovarajućega ili približno odgovarajućega razreda. Ako se učenik istodobno uključi u redovitu nastavu, njegovo pohađanje se ne vrednuje ocjenom, nego samo praćenjem u smislu socijalizacije i učenja jezika. Za vrijeme održavanja pripremne nastave, kao što je navedeno, učenik se ne ocjenjuje te se takvom učeniku na kraju nastavne godine ne može izdati svjedodžba. Zbog toga se učenik koji nije završio pripremnu nastavu i koji nije vrednovan niti uključen u nastavu svih nastavnih predmeta, već samo onih nastavnih predmeta kod kojih slabije znanje hrvatskoga jezika ne predstavlja znatniju zapreku za praćenje nastave (npr. odgojni predmeti), u e-Matici evidentira kao učenik s produljenim obrazovanjem.
Nakon završetka pripremne nastave stručno povjerenstvo škole provjerava znanje hrvatskoga jezika pisanim i usmenim putem te dostavlja izvješće o postignutim rezultatima na ispitu nadležnom upravnom tijelu županije odnosno Gradskom uredu za obrazovanje Grada Zagreba koji na temelju postignutih rezultata na ispitu izdaje učeniku pisanu potvrdu o završenom programu pripremne nastave. Nakon uspješno završene pripremne nastave hrvatskog jezika učenik se uključuje u redoviti sustav odgoja i obrazovanja i ima pravo biti uključen u pohađanje dopunske nastave koja se provodi u skladu s školskim kurikulumom što znači da nakon što se učenik uključi u redovitu nastavu svih nastavnih predmeta propisanih nastavnim planovima i programima, prati se i vrednuje u skladu s njegovim individualnim napredovanjem.
U slučaju da učenik nije uspješno završio pripremnu nastavu hrvatskog jezika odnosno usvojio minimalne uvjete znanja hrvatskog jezika potrebne za uključenje u redoviti sustav obrazovanja, na temelju odluke nadležnog upravnog tijela županije odnosno Gradskog ureda za obrazovanje Grada Zagreba, ima obvezu još jednom pohađati program pripremne nastave. Pripremnu nastavu hrvatskog jezika može provoditi učitelj odnosno nastavnik koji ima pravo poučavati hrvatski jezik u skladu propisima (učitelj razredne nastave, magistar primarnog obrazovanja, profesor hrvatskog jezika i književnosti, magistar edukacije hrvatskog jezika i književnosti itd..).
Učitelj odnosno nastavnik koji provodi pripremnu nastavu dužan je osposobiti se za poučavanje hrvatskoga jezika kao stranog jezika, a stručno osposobljavanje provodi Agencija za odgoj i obrazovanje. Učitelj odnosno nastavnik može provoditi pripremnu nastavu hrvatskog jezika u sklopu svog redovitoga tjednog zaduženja, zatim radom u prekovremenim satima u skladu s propisima ili škola može zaposliti učitelja odnosno nastavnika na određeno vrijeme uz suglasnost Ministarstva.
Dopunska nastava hrvatskog jezika
Učenik koji je završio pripremnu nastavu hrvatskog jezika u vremenu kraćem od godinu dana ima pravo pohađanja dopunske nastave učenja hrvatskog jezika jedan ili dva sata tjedno tijekom jedne godine.
Dopunska nastava učenja hrvatskog jezika za učenike koji su završili pripremnu nastavu razlikuje se od klasične dopunske nastave hrvatskog jezika za sve ostale učenike, a navedeni učenici mogu biti uključeni i u dopunsku nastavu hrvatskoga jezika i drugih nastavnih predmeta koja se organizira kao pomoć u učenju u skladu s školskim kurikulumom.
Škola će započeti s provođenjem dopunske nastave učenja hrvatskoga jezika na temelju pozitivnog mišljenja nadležnog upravnog tijela županije odnosno Gradskog ureda za obrazovanje Grada Zagreba i uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
Djeca iz agresijom zahvaćene Ukrajine
U skladu sa situacijom agresije na Ukrajinu i činjenicom da se Republika Hrvatska obvezala na prihvat i integraciju izbjeglica iz Ukrajine, može se očekivati uključivanje djece iz Ukrajine u hrvatski obrazovni sustav. Budući učenici iz Ukrajine ne znaju ili nedovoljno znaju hrvatski jezik te će biti potrebno organiziranje pripremne nastave hrvatskog jezika kako bi se toj djeci omogućilo što efikasnije uključivanje u sustav odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj kao i praćenje nastave.
Ministarstvo je školama uputilo dopis o uključivanju djece iz Ukrajine u obrazovni sustav Republike Hrvatske. Dopisom je pojašnjen postupak uključivanja djece u škole te je odlučeno da se djeca iz agresijom zahvaćene Ukrajine uključuju u pripremnu nastavu hrvatskog jezika bez testiranja i istovremeno se uključuju u odgojno-obrazovni rad u razrednim odjelima u svim predmetima, a prema njihovim mogućnostima i sposobnostima te ih je na kraju nastavane godine potrebno vrednovati zaključnim ocjenama i izdati svjedodžbu.
Odluku o upisu u osnovnu ili srednju školu donosi nadležno upravno tijelo županije odnosno Gradski ured za obrazovanje Grada Zagreba, u suradnji sa školom, a na temelju postojeće dokumentacije o prethodnom školovanju ako ju učenik posjeduje, a ako ju ne posjeduje onda na temelju pisane izjave roditelja. Učenik se u školu upisuje na temelju odluke učiteljskog odnosno nastavničkog vijeća što znači da se ne provodi postupak priznavanja inozemne obrazovne kvalifikacije.
Djeca se upisuju u osnovne škole na temelju boravišta, a u srednje škole prema postojećim obrazovnim programima, a ako u sustavu obrazovanja Republike Hrvatske ne postoji proigram koji je učenik pohađao u Ukrajini, ima pravo na nastavak obrazovanja u najsrodnijem programu koji se provodi u srednjoj školi u koju će biti upućen. Ovakav upis djece iz agresijom zahvaćene Ukrajine potreban je radi bržeg i jednostavnijeg integriranja djece u obrazovni sustav Republike Hrvatske i zbog skorog završetka nastavne godine.
Sandra Tomić Ilić, dipl. iur.
