Sukladno odredbama Zakona o minimalnoj plaći ("Narodne novine" br. 118/18., dalje u tekstu: Zakon), Vlada Republike Hrvatske u srijedu je 27.10.2021. godine najavila u Hrvatskom saboru da će od siječnja minimalna neto plaća biti povećana za 350 kuna, s 3.400 na 3.750 kuna, odnosno na otprilike 500 eura neto. Idući dan, odnosno 28.10. donijela je i Prijedlog uredbe o visini minimalne plaće za 2022. godinu (dalje u tekstu: Uredba).
U petak 29.10.2021. godine Sabor je većinom glasova izmijenio Zakon koji propisuje obvezno ugovaranje neto plaće u bruto iznosu, a poslodavac koji s radnikom ne ugovori plaću u bruto iznosu biti će kažnjen s iznosom od 60 tisuća do 100 tisuća kuna.
Sumarno, promjene koje donose izmjene Zakona navodimo u nastavku:
− proširuje se definicija minimalne plaće i na plaću koja je kao takva određena kolektivnim ugovorom koji ima proširenu primjenu, te se utvrđuje da se takva definicija minimalne plaće ne primjenjuje u slučaju primjene zakona o osiguranju radničkih tražbina,
− određuje se obaveza ugovaranja/utvrđivanja minimalne plaće u bruto iznosu,
− izuzimaju se iz iznosa minimalne plaće povećanja plaće po osnovi otežanih uvjeta rada, a koji su kao takvi definirani zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu koji poslodavca obvezuje (plaća sa uključenim dodatkom za otežani rad mora biti viša od minimalne plaće,
− propisuje se nedopuštenost odricanja od prava na isplatu minimalne plaće,
− uređuje se mogućnost i način utvrđivanja minimalnih povećanja plaće za rad nedjeljom, blagdanom i drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi te za noćni i prekovremeni rad.
Svakako možemo reći da je primarni cilj jačanje socijalnog dijaloga i poticanje kolektivnog pregovaranja kao najboljeg alata za uređenje prava radnika iz radnog odnosa. Upravo ovakvom formulacijom zakonskih odredbi omogućava se ujedno i inspekcijski nadzor odredbi kolektivnog ugovora čija je primjena proširena i to u dijelu koji se tiče obračuna i isplate povećanja plaće s navedenih osnova. Nadalje, definira se način na koji se povećanja utvrđuju i obračunavaju te mogućnost kumuliranja propisanih povećanja, uz mogućnost da se drukčije ugovori kolektivnim ugovorom čija je primjena proširena sukladno općem propisu o radu.
Zakonom o minimalnoj plaći propisuje se način utvrđivanja iznosa minimalne plaće, rokovi njezina utvrđivanja i provedba nadzora nad njegovom primjenom. Visina minimalne plaće utvrđuje se jednom godišnje, najkasnije do 31. listopada tekuće godine za sljedeću kalendarsku godinu, što je Vlada i napravila protekli tjedan.
Resorni ministar, imajući u vidu povećanje udjela minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama od siječnja do srpnja tekuće godine, uzimajući u obzir inflaciju, kretanje plaća, kretanje nezaposlenosti i zaposlenosti, demografska kretanja te ukupno stanje gospodarstva, a posebnu pozornost posvećujući djelatnostima s niskim plaćama i ugroženim skupinama zaposlenih, nakon konzultacija sa socijalnim partnerima, Vladi Republike Hrvatske predlaže visinu minimalne plaće. Redovite godišnje konzultacije sa socijalnim partnerima u pravilu se održavaju u rujnu i listopadu.
Odredbom članka 6. Zakona propisano je da visinu minimalne plaće utvrđuje uredbom Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra nadležnog za rad, koji će taj prijedlog dati nakon konzultacija sa socijalnim partnerima, imajući u vidu povećanje udjela minimalne plaće u prosječnoj plaći. Istom je odredbom propisano da se minimalna plaća ne može utvrditi u iznosu manjem od iznosa koji je bio utvrđen za prethodnu godinu.
Iz obrazloženja koje možemo pronaći u samom Prijedlogu uredbe o visini minimalne plaće navedeno je da udio bruto minimalne plaće tijekom 2021. godine ima tendenciju pada te za prvih sedam mjeseci 2021. godine iznosi 44,61% iz razloga što je prosječna bruto plaća porasla, a bruto minimalna plaća ostala ista. Stoga je isto uzeto u obzir i prilikom određivanja visine minimalne plaće za 2022. godinu.
Stručno povjerenstvo za praćenje i analizu kretanja minimalne plaće (dalje: Povjerenstvo) izradilo je stručnu preporuku uzevši u obzir kretanje udjela minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama od siječnja do srpnja tekuće godine, inflaciju, kretanje plaća, kretanje nezaposlenosti i zaposlenosti, demografska kretanja, kretanja produktivnosti rada te ukupno stanje gospodarstva. Posebnu pozornost Povjerenstvo je posvetilo novonastaloj situaciji u gospodarstvu te na tržištu rada uslijed utjecaja pandemije bolesti COVID-19 te njenog utjecaja na rast cijena dobara i usluga, na djelatnosti s niskim plaćama i ugrožene skupine zaposlenih.
Nakon provedenih konzultacija sa socijalnim partnerima o visini minimalne plaće za 2022. godinu, na sastanku održanom 8. listopada 2021. godine, a obzirom da socijalni partneri nisu postigli konsenzus oko mogućeg povećanja minimalne plaće, Vlada Republike Hrvatske, uvažavajući argumente oba socijalna partnera, obrazloženu preporuku Povjerenstva, okolnosti vezane za pandemiju bolesti COVID-19 i ukupna kretanja u gospodarstvu u 2021. godini, predložila je da minimalna plaća za 2022. godinu iznosi 4.687,50 kuna u bruto iznosu, odnosno 3.750,00 kuna u neto iznosu, što je uvećanje iznosa minimalne plaće za 2022. godinu u odnosu na 2021. godinu od 437,50 kuna u bruto iznosu, odnosno 350,00 kuna u neto iznosu.
Raspoloživi podaci o kretanju plaća za prvih sedam mjeseci 2021. godine ukazuju na rast bruto i neto plaća. Kada se uspoređuju prosječne bruto plaće od siječnja do srpnja ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine, vidljiv je rast od 3,77%. Dodatno, prosječna bruto medijalna plaća za srpanj 2021. godine veća je za 2,67% u odnosu na medijalnu bruto plaću za srpanj 2020. godine.
Primjenom odgovarajućih mjera za očuvanje radnih mjesta tijekom prethodne, pandemijske godine, uspješno je minimiziran utjecaj epidemije COVID-19 na tržište rada i poslovanje poslodavaca. Navedeno je vidljivo iz trenda rasta broja zaposlenih, ali i rasta prosječne bruto plaće, kao i pozitivnih kretanja u gospodarstvu općenito. Ipak, kretanje cijena dobara i usluga pod utjecajem je globalnih zbivanja te je porast troškova života imao važan utjecaj kod utvrđivanja visine minimalne plaće za narednu kalendarsku godinu.
Također, uvidom u kretanje proizvodnosti rada u radno intenzivnim djelatnostima tijekom 2021. godine zabilježen je ukupan rast proizvodnosti na razini prerađivačke industrije od 9,0%. Promatrano prema djelatnostima rast je iznosio 13,1% u području proizvodnje tekstila, 7% u proizvodnji kože i srodnih proizvoda,15,8% u preradi drva i proizvoda od drva i pluta, 5,3% u proizvodnji proizvoda od gume i plastike te čak 26% u proizvodnji metala. Pad je zabilježen samo u proizvodnji odjeće i to za 0,4%.
Rast cijena hrane i bezalkoholnih pića, mjereno indeksom potrošačkih cijena, u kolovozu 2021. u odnosu na kolovoz 2020. iznosio je 2,4% a stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva 2%. Ukupne cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u kolovozu 2021. u odnosu na srpanj 2021. u prosjeku su više za 0,2%, a u odnosu na kolovoz 2020., tj. na godišnjoj razini, u prosjeku su više za 3,1%.
Prilikom određivanja novog iznosa bruto minimalne plaće posebno se vodilo računa:
− da se minimalna plaća ne može odrediti u iznosu manjem od iznosa određenog prethodne godine,
− da je prilikom određivanja minimalne plaće prethodne godine njen udio u prosječnoj plaći iznosio 46,29%,
− da je prosječna bruto plaća u RH u prvih 7 mjeseci rasla u odnosu na prethodnu godinu,
− da je cilj ove Vlade do kraja mandata postići udio minimalne plaće u prosječnoj plaći od 50%,
− da je mjerama za očuvanje radnih mjesta minimiziran utjecaj pandemije bolesti Covid-19 na tržite rada, ali i da se globalni utjecaj pandemije odrazio na cijene dobara i usluga.
Izmjenama Zakona o minimalnoj plaći omogućuju se veće minimalne plaće radnicima u djelatnostima u kojima vrijede kolektivni ugovori, koji imaju proširenu primjenu sukladno općem propisu o radu. Tako će od siječnja 2022. minimalna neto plaća biti povećana za 350 kuna, s 3.400 na 3.750 kuna, odnosno na otprilike 500 eura neto.
Zakon sada propisuje i način određivanja minimalne plaće u bruto iznosu te utvrđivanja minimalnih povećanja plaće za pojedine ključne osnove temeljem kojih radnik ima pravo na povećanu plaću. Donošenjem izmjena Zakona omogućit će se adekvatna visina najnižih plaća u RH, što će imati za posljedicu veći standard radnika.
Slijedom svega navedenoga, uredbom se određuje visina minimalne plaće za 2022. godinu u bruto iznosu od 4.687,50 kuna (3.750,00 kuna u neto iznosu) što je uvećanje iznosa bruto minimalne plaće u odnosu na 2021. godinu od 437,50 kuna (350,00 kuna u neto iznosu), odnosno 10,29%. Navedenim uvećanjem, udio bruto minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj od siječnja do srpnja 2021. godine iznosit će 49,21%, a udio neto minimalne plaće u prosječnoj neto plaći isplaćenoj u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj od siječnja do srpnja 2021. godine iznosit će 52,96%.
Ova Uredba objavljena je u “Narodnim novinama”, a stupa na snagu 1. siječnja 2022. godine.
Ivan Vidas, struč. spec. oec.
