Zaštita radnika izloženih statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima na radu

Za poslodavce je iznimno važno da njihovi radnici budu fizički i psihički spremni obavljati redovne radne zadatke neophodne za održavanje tekućeg poslovanja.

No, često se zaboravlja da je prevencija jedan od ključnih faktora za sprečavanje potencijalnih rizika u radnom okolišu, koji se negativno mogu odraziti na zdravstveno stanje radnika, a time posljedično i na uspješno obavljanje radnih zadataka. Stoga poslodavci više pažnje trebaju posvetiti prevenciji ali i edukaciji radnika  posebice na onim radnim mjestima gdje je povećana opasnost od štetnih rizika, jer odgovornost ne smije ležati samo na poslodavcima, nego i na samim radnicima. Prema tome, odgovornost radnika je da u skladu sa svojim mogućnostima vodi računa kako o osobnoj sigurnosti i zdravlju, tako i o sigurnosti i zdravlju osoba na koje utječe svojim radom ili propustima na radnom mjestu, a prema obuci i uputama koje je dobio od poslodavca.

Donesena su nova pravila kojih se trebaju pridržavati poslodavci u radnom okolišu, odnosno kako bi zaštitili radnike od štetnih učinaka. Naime,  8. srpnja 2021. godine na snagu je stupio novi podzakonski propis o zaštiti na radu radnika izloženih statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima na radu, kojim se propisuju mjere, pravila, postupci i aktivnosti zaštite na radu radnika koji su izloženi tim naporima. Donošenjem tog Pravilnika Republika Hrvatska usklađuje nacionalno zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske Unije, odnosno sljedećim direktivama:

Direktivom Vijeća 1990/269/EEZ od 29. svibnja 1990. o minimumu zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta pri ručnom prenošenju tereta u slučajevima kad postoji opasnost osobito od ozljeda leđa radnika (četvrta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 156, 21. 6. 1990.) i

Direktivom Vijeća 1990/270/EEZ od 29. svibnja 1990. o minimalnim zahtjevima u pogledu sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu sa zaslonima (peta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 156, 21. 6. 1990.).

U nastavku teksta, osvrnut ćemo se na najznačajnije odredbe predmetnog Pravilnika, odnosno ukazati na pravila kojih se poslodavci trebaju pridržavati. U praksi se pokazalo da unatoč dobrim zakonskim normama, te iste norme dosljedno i ne provode, što pak stvara dodatne probleme kako za poslodavce tako i za radnike. Stoga bi i sami radnici trebali više informiraniji o svojim zakonskim pravima u radnom okolišu, a poslodavci osigurati primjerenije uvjete za rad. Za poštivanje tih pravila potrebne su učestalije i nenajavljene inspekcijske kontrole, a kako bi se sankcionirala sva postupanja koja nisu u skladu sa zakonskim normama.

Statodinamički napori

Statodinamički napori su opterećenja pri kojima su radnici izloženi riziku razvoja bolesti sustava za kretanje. Ti napori obuhvaćaju statičke i dinamičke napore, a pojavljuju se pri ručnom rukovanju teretima, obavljanju ponavljajućih zadataka i statičkom naporu.

Poslodavac je obvezan koristiti odgovarajuću radnu opremu, sredstva za prijenos i prijevoz tereta, a kako bi izbjegao ručno rukovanje teretima. U slučajevima kada se ne može izbjeći ručno rukovanje teretima, tada će biti obvezan radnicima osigurati odgovarajuća tehnička pomagala i poduzeti odgovarajuće organizacijske mjere kako bi se smanjio rizik od oštećenja sustava za kretanje.

No, u slučajevima kada se ne može izbjeći ručno rukovanje teretima, ponavljajući zadaci ili statički napor, poslodavac je obvezan procijeniti rizike za sigurnost i zdravlje radnika, te poduzeti mjere kako bi se izbjegao ili smanjio rizik od oštećenja sustava za kretanje.

Čimbenici koje će trebati uzeti u obzir pri procjenjivanju rizika za sigurnost i zdravlje radnika pri ručnom rukovanju teretima su:

• osobine tereta: pretežak ili prevelik teret, nespretan ili teret težak za obuhvatiti, nestabilan teret ili teret čiji se sadržaj može lako pomaknuti, teret koji zahtijeva da se njime rukuje na određenoj udaljenosti od tijela ili koji zahtijeva savijanje ili iskrivljenje tijela, teret kod čijeg rukovanja postoji vjerojatnost ozljede radnika, pogotovo u slučaju sudara
• fizički napor potreban za rukovanje teretom: prenaporan rad, rad koji zahtijeva često okretanje tijela ili se izvodi u nestabilnom položaju tijela, rad pri kojem postoji vjerojatnost naglog pomicanja tereta
• osobine radnog okoliša: nema dovoljno prostora za obavljanje posla, nemogućnost rukovanja teretom na sigurnoj visini ili uz primjereni položaj tijela radnika, neravan pod, opasnost od spoticanja ili pokliznuća, razlike u visini poda ili radne površine zbog čega se teret mora premještati s različitih visina, nestabilna uporišta za noge, neprimjerena temperatura, vlaga ili ventilacija i prenošenje tereta stepenicama ili ljestvama
• zahtjevi posla: suviše čest ili suviše dug fizički napor, nedovoljan odmor ili vrijeme za oporavak, prevelike udaljenosti kod podizanja, spuštanja ili prenošenja tereta, brzina rada određena postupkom na koju radnik ne može utjecati.

Čimbenici koje će trebati uzeti u obzir pri procjenjivanju rizika za sigurnost i zdravlje radnika pri obavljanju ponavljajućih zadataka su:

• trajanje opterećenja: broj zadataka s ponavljajućim radnim operacijama u radnoj smjeni, trajanje pojedinog zadatka, ukupan broj pokreta
• uporaba fizičke snage tijekom obavljanja radne operacije: intenzitet snage koju zahtijeva zadatak, mišićni napor pojedinog dijela tijela ili tijela u cijelosti
• položaj tijela ili dijela tijela koji je aktivan (dinamički opterećen) pri obavljanju ponavljajućih zadataka ili koji je opterećen dužim zadržavanjem u ergonomski neodgovarajućem položaju: ergonomski neprihvatljiv položaj, trajanje zadržavanja položaja.

Čimbenici koje  će trebati uzeti u obzir pri procjenjivanju rizika za sigurnost i zdravlje radnika kod izloženosti statičkom naporu su:

• trajanje opterećenja: vrijeme u kojem je tijelo ili dio tijela statički opterećen održavanjem ergonomski neodgovarajućeg položaja tijekom obavljanja radnog zadatka
• uporaba fizičke snage kada je tijelo u ergonomski neodgovarajućem položaju – položaj tijela ili dijela tijela koji je opterećen zadržavanjem u ergonomski neodgovarajućem položaju pri obavljanju zadataka.

Pri procjenjivanju rizika kod statodinamičkih napora treba uzeti u obzir i pojedinačne rizične čimbenike kao što su fizički nedostatak zbog kojeg radnik ne može obaviti određeni zadatak, nošenje neprikladne odjeće, obuće ili drugih neprikladnih osobnih stvari, nedostatak prikladnog ili dostatnog znanja ili osposobljenosti.

Za prevenciju štetnog utjecaja statičkog napora potrebno je osigurati radnicima na svakih 55 minuta neprekidnog rada najmanje pet minuta odmora. Za vrijeme odmora radnik je obvezan napustiti svoje mjesto rada, odmarati se u primjerenom položaju ili obavljati vježbe rasterećivanja opterećenih skupina mišića. Način provedbe odmora i vježbi mora biti primjeren stručnim doktrinama sukladno preporukama specijaliste medicine rada/medicine rada i sporta.

Također, poslodavac je obvezan radnike koji ručno rukuju teretima, obavljaju ponavljajuće zadatke ili su izloženi statičkim naporima upoznati sa svim čimbenicima koji utječu na razinu rizika za sigurnost i zdravlje, s utvrđenom razinom rizika za zdravlje i poduzetim mjerama za smanjenje rizika, osposobiti radnika za rad na siguran način pri poslovima rukovanja teretima, prilikom obavljanja ponavljajućih zadataka ili izloženosti statičkim naporima, upoznati s težinom tereta te s težištem najteže strane kad je paket utovaren na neuobičajen način.

Uz to, putem nadležnog specijaliste medicine rada/medicine rada i sporta osigurati:

• obavješćivanje radnika o rizicima za zdravlje pri statodinamičkim naporima, važnosti pravilnog rukovanja teretima, provođenja vježbi i korištenja odmora
• izradu programa vježbi za rasterećivanje opterećenih skupina mišića.

 Psihofiziološki napori

 Psihofiziološki napori su opterećenja koja se pojavljuju uslijed izloženosti psihosocijalnim rizicima na mjestu rada.

Poslodavac je obvezan u sklopu procjene rizika, procijeniti i psihosocijalne rizike. Prilikom procjene psihosocijalnih rizika potrebno je uzeti u obzir rizike iz Priloga V. Pravilnika, prilagođene iz Okvirnog sporazuma koji se odnosi na stres prouzročen na mjestu rada. Naime, kada se procjenom rizika utvrdi da je pojedini psihosocijalni rizik procijenjen velikim psihosocijalnim rizikom,  tada u izradi i provođenju mjera prevencije sudjeluju specijalisti medicine rada/medicine rada i sporta, i po potrebi psiholozi kada to odredi specijalist medicine rada/medicine rada i sporta.

Specijalist medicine rada/medicine rada i sporta je obvezan poduzeti odgovarajuće preventivne mjere kada primijeti da radnik pokazuje znakove i simptome bolesti koje mogu biti uzrokovane psihosocijalnim rizicima na mjestu rada.

Napori pri radu s računalom

Napori pri radu s računalom obuhvaćaju statički napor zbog dugotrajnog sjedenja, dinamički napor zbog ponavljajućih pokreta, napor vida zbog dugotrajnog rada sa zaslonom i psihofiziološki napor u slučaju povećanih organizacijskih zahtjeva posla. Pod radnikom na računalu podrazumijeva se osoba koja pri obavljanju poslova koristi računalo sa zaslonom ukupno četiri ili više sati tijekom radnog dana.

Poslodavac je obavezan procjenjivati razinu rizika za sve poslove koji se obavljaju s računalnom i drugom opremom, uzimajući u obzir rizik od narušavanja zdravlja radnika zbog vidnog, statodinamičkog i psihofiziološkog napora u skladu s Pravilnikom o izradi procjene rizika. No, neće imati obvezu dokumentiranja procjene rizika za navedene poslove koje radnik povremeno obavlja na izdvojenom mjestu rada, za koje je u skladu s odredbama Pravilnika o izradi procjene rizika prethodno procijenjen i dokumentiran mali rizik i koje radnik redovito obavlja u prostoru poslodavca.

Kako bi se smanjilo opterećenje pri radu sa zaslonom, potrebno je planirati aktivnosti radnika na takav način da se rad sa zaslonom periodički izmjenjuje s drugim aktivnostima. Ako ne postoji mogućnost promjene aktivnosti radnika, odnosno radnik nema spontanih prekida tijekom rada, poslodavac mu je, ovisno o težini radnih zadataka i posljedičnog vidnog i statodinamičnog napora, tijekom svakog sata rada mora osigurati odmore u trajanju od najmanje pet minuta i organizirati vježbe rasterećenja.

Također, poslodavac je obvezan kroz osposobljavanje radnika za rad na siguran način upoznati radnike sa svim okolnostima i zahtjevima u pogledu sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu s računalom. U tom pogledu, radnicima ili njihovim predstavnicima osigurati sve potrebne informacije o sigurnosti i zdravlju pri radu s računalom, uključujući i važnost promjene aktivnosti, odnosno korištenja odmora tijekom radnog vremena. Putem nadležnog specijaliste medicine rada/medicine rada i sporta osigurati i obavješćivanje radnika o rizicima za zdravlje pri radu s računalom, važnosti provođenja vježbi i korištenja odmora, te izradu programa vježbi za rasterećivanje opterećenih skupina mišića.

Uz to, osigurati pregled vida radnika kod specijaliste medicine rada/ medicine rada i sporta:

• prije početka zapošljavanja na poslovima koji se obavljaju s računalom
• svakih pet godina do 45. godine života i svake tri godine nakon 45. godine života radnika
• na zahtjev radnika, zbog tegoba koje bi mogle biti posljedica rada s računalom, odnosno sa zaslonom.

Radnici će imati pravo na pregled vida kod specijaliste oftalmologije/oftalmologije i optometrije ako se pri navedenom pregledu utvrdi da je specijalistički pregled potreban.

Tu treba naglasiti da potrebna financijska sredstva za provedbu te mjere ne smiju ići na teret radnika.

Navedena pravila se neće primjenjivati na sljedeće kategorije:

• vozačke kabine i kabine iz kojih se upravlja vozilima ili strojevima
• računalne sustave u prijevoznim sredstvima
• računalne sustave koji su namijenjeni javnoj uporabi
• prijenosna računala koja nisu predviđena za stalni rad na mjestu rada
• računske strojeve, blagajne i opremu s malim zaslonom, koji prikazuju podatke ili rezultate mjerenja i koji su pomoćno sredstvo za određene radne operacije
• pisaće strojeve tradicionalnog dizajna s malim zaslonom

Napori vida i govora

Napor vida je opterećenje osjetila vida kojem su radnici izloženi zbog dugotrajnog pažljivog i usredotočenog gledanja u predmet ili sredstvo rada, kao npr. pri radu sa zaslonom, mikroskopom, urarskim poslovima, nekim poslovima kontrole kvalitete… Dok je napor govora opterećenje govornog aparata kojem su radnici izloženi zbog glasnog i jasnog govora veći dio radnog vremena, kao što su npr. odgajatelji, prosvjetni radnici, glumci, spikeri, pjevači…

Poslodavac je obvezan u procjeni rizika utvrditi poslove na kojima je radnik izložen naporu vida i/ili govora. Ako pri procjeni rizika utvrdi postojanje napora vida i/ili govora, tada je obvezan ocijeniti veličinu rizika za sigurnost i zdravlje radnika, a uzimajući u obzir:

1. za napor vida:

• predmet ili aparat u ili kroz koji radnik mora gledati radi obavljanja posla (npr. mikroskop, sitni elementi pri montaži)
• zahtjeve posla (npr. brzina rada, norma)
• dužinu trajanja posla (u danu, mjesecu)
• osvijetljenost prostora u kojem se obavlja posao (prirodna/umjetna, raspored rasvjetnih tijela, bliještanje, odsjaji)

2. za napor govora:

• značajke prostora u kojem radnik obavlja posao govoreći (zaprašen, male vlažnosti)
• dužinu trajanja posla (u danu, mjesecu)
• jačinu tona kojim se govori odnosno jačina buke u prostoru u kojem radnik obavlja posao govoreći.

Procijenjeni rizik potrebno je odgovarajućim mjerama smanjiti na prihvatljivu razinu.

Napori pri uporabi osobne zaštitne opreme

Korištenje osobne zaštitne opreme može predstavljati dodatni napor za radnika dok radi. Stoga, radnik ne smije nositi osobnu zaštitnu opremu duže od onog vremena koje mu je potrebno da sigurno obavi radni zadatak.

Osobna zaštitna oprema za zaštitu tijela i glave zadržava toplinu tijela pa se posebno treba voditi računa o izboru i dužini nošenja osobne zaštitne opreme zbog pregrijavanja tijela.

Zbog dodatnog opterećenja dišnog i srčano-žilnog sustava, kod uporabe respiratora nužno je uzeti u obzir zdravstveno stanje radnika.

Bernard Iljazović