Plenković najavio programe politika za digitalno desetljeće

Na drugoj sjednici Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju, uz premijera i ministara u Vladi te predstavnika državnih ureda, bili su i predstavnici strukovnih ICT udruženja, IT tvrtki i akademske zajednice, koji su se okupili da bi raspravili svoje doprinose tom procesu i uspostavili što bolju suradnju. 

Najavljujući prijedloge programa politika za digitalno desetljeće, Plenković je podsjetio da je krajem 2022. Hrvatska usvojila i Strategiju digitalnog razvoja do 2032., te da je digitalizacija jedan od četiri prioriteta u nacionalnom razviju, uz dekarbonizaciju, demografsku revitalizaciju te obrazovanje.

"Naš je cilj stvoriti poticajno okruženje za razvoj digitalizacije, kao i pravno-zakonski okvir, jer je digitalizacija važna i za poboljšanje života i međunarodne konkurentnosti Hrvatske", kazao je Plenković, dodajući da tehnologija u digitalnom dobu ima veliku moć, ali i da u svemu treba pristupati i humanistički, posebice u vrijeme brzog tehnološkog razvoja. Nakon izazova u prošlim godinama, od pandemije i ratova do inflacije i drugih pritisaka i izazova, u čemu je Vlada, kako je kazao, brzo reagirala i zaštitila i građane i gospodarstvenike, sada je po njemu vrijeme za dodatni iskorak da Hrvatska bude dio i 4. industrijske revolucije i za što treba digitalna transformacija. Pritom su važne automatizacija, inovacije i digitalne vještine, ali i da se ne vrednuje samo ono što stvara komercijalnu korist, nego i napredak društva, u čemu hrvatski ICT sektor može dati veliki doprinos, kao i Vlada stvaranjem poticajnog okruženja za rad i kompetencije ljudi.

Tamo gdje veliki ICT biznis nema komercijalnog interesa, Plenković je istaknuo da je 'uskočila' država, pa se u suradnji s telekomima se razvijaju brze mreže i pristup internetu i u ruralnim i drugim manje naseljenim mjestima i područjima. "Time je smanjen digitalni jaz, a radimo i na sigurnosti, kibernetičkoj, o čemu je donesen i novi zakon i osnovan centar u sklopu SOA-e", kazao je Plenković, ističući da se dosta pažnje posvećuje i sigurnosti i zaštiti djece na internetu djece.  

Stotine projekata, na portalu e-Građani pola Hrvatske

Osvrnuo se i na trenutnu poziciju Hrvatske u EU u sklopu Digitalnog desetljeća (bivši indeks DESI) Europske komisije, po čemu je u 2023. Hrvatska napredovala, ali ima još neiskorištenih digitalnih potencijala za ostvarivanje ciljeva od 2030. "Tu je važno financiranje, pa smo kroz plan oporavka osigurali 20 posto od ukupnih 10,5 milijardi eura ili oko 2 milijarde eura za ciljeve digitalne transformacije, čime aktivno pokazujemo da smo svjesni važnosti i neizbježnosti tih procesa za budućnost.

Stotine projekta su već pripremi, u realizaciji, od kojih je i pokrenut Centar dijeljenih usluga-CDU, kojeg vodi tvrtka Apis IT, a tu je i portal e-Građani, kojeg trenutno koristi 1,9 milijuna građana ili pola Hrvatske, koji su taj portal koristili 170 milijuna puta", naveo je premijer. Oko 63 posto građana ima osnovne digitalne vještine, i tu smo, rekao je, dobri i iznad prosjeka EU-a, ali cilj je da u cijeloj EU, pa i u Hrvatskoj, to do 2030. bude njih 80 posto, a "želimo biti i u prvih pet članica EU".

Važnim je ocijenio i osnivanje registra stanovništva, koji će se koristiti umjesto popisa i time donijeti i oko 23 milijuna eura ušteda, a dat će i podatke primjerice i o dohotku kućanstava, što će pomoći i u kreiranju socijalnih i drugih politika. Priprema se i novi zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi i drugi, a sve prati u skladu s EU i deset, tzv. aktova djelovanja u raznim područjima, od Akta o digitalnim uslugama i o tržištima te drugi.

Gršić o nacrtu prijedloga programa politika: "Put u digitalno desetljeće 2030"

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvio digitalnog društva Bernard Gršić na sjednici je iznio nekoliko detalja iz novog nacrta prijedloga programa politika "Put u digitalno desetljeće 2030", a koji kroz sedam poglavlja postavlja 12 digitalnih ciljeva s više od 30 mjera za svaki cilj.

"To je tzv. roadmap, koji će se ažurirati svake dvije godine i za što su obvezne sve članice EU dati svoj prilog. To se financira iz EU sredstava i drugih izvora, a među 12 ciljeva su uz ostale i da do 2030. oko 80 posto stanovnika svake članice EU ima digitalnu pismenost, da se promiču ICT zanimanja i više žena u njima, da se brzim optičkim gigabitnim mrežama i 5G-om pokriju sva naselja te da Europa u svjetskoj proizvodnji čipova do 2030., dođe od udjela od oko 20 posto, jer je to sada dosta nisko", poručio je Gršić.

Važno je i da do 2030. oko 90 posto malih i srednjih poduzeća ima barem osnovne digitalne intenzitete, te da se stvaraju u EU i članicama konzorciji za digitalni razvoj, kao i da 100 posto javnih usluga postane dostupno preko interneta građanima uz unapređenje državne informacijske infrastrukture te da svi u EU imaju tzv. eID ili digitalni/elektronički identitet.