Okrugli stol: Digitalno nasilje doživjelo 70 posto žena u EU

Sudionici su istaknuli da institucije još uvijek ne reagiraju dovoljno brzo i učinkovito te da hrvatski zakonski okvir nije usklađen s europskom Direktivom o suzbijanju nasilja nad ženama. SDP-ova saborska zastupnica Sabina Glasovac istaknula je da djevojčice prvo online uznemiravanje doživljavaju već s oko 14 godina, dok su mlade žene najizloženije prijetnjama, uznemiravanju i širenju intimnih fotografija bez pristanka.

„Digitalno nasilje nije ništa manje brutalno od onoga iza četiri zida. Naprotiv, sadržaji ostaju godinama i dodatno viktimiziraju žrtve“, kazala je Glasovac zahvalivši Ženskoj mreži Hrvatske na inicijativi da se o toj problematici otvori rasprava na okruglom stolu u Saboru uz sudjelovanje predstavnika institucija, civilnog društva i studenata. Sigurnost žena mora biti zajamčena jednako u fizičkom i u virtualnom prostoru, poručila je.

Koordinatorica Ženske mreže Hrvatske Sanja Juras upozorila je da, unatoč određenim pomacima, zakonodavni okvir i dalje ne prati potrebe žrtava te nije usklađen s europskom Direktivom koja je donesena u svibnju 2024. To je prva europska direktiva koja se izravno bavi digitalnim nasiljem nad ženama, kriminalizirajući djela poput dijeljenja intimnih slika bez pristanka, cyberstalkinga i internetskog uznemiravanja. Usvojena je kako bi se uspostavili stroži zakoni, pružila bolja podrška žrtvama i osigurala bolja pravna zaštita.

Države članice imaju rok do lipnja 2027. za usklađivanje svog nacionalnog zakonodavstva s ovom direktivom. Njome se također predviđaju strože kazne za nasilje nad javnim osobama, novinarkama, političarkama i aktivisticama za ljudska prava. Na tom je tragu Ženska mreža izradila opsežnu pravnu analizu i prijedloge izmjena zakona, kao i analizu postupanja institucija u slučajevima digitalnog nasilja. „Važno je da se institucije konačno ozbiljno pozabave ovom temom i jasno poruče da je dosta nasilja – i online i offline“, rekla je.

Dorotea Šušak iz Centra za ženske studije naglasila je da je digitalno nasilje dio konstantnog nasilja koje žene trpe u fizičkom okruženju te da se ono ne smije promatrati kao rodno neutralno. „Često se relativizira jer se na digitalno nasilje gleda kao na tehnički problem, a ne kao na oblik rodno uvjetovanog nasilja. Velik broj žena izložen je prijetnjama ili napadima na društvenim mrežama“, poručila je.

Zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Kristijan Kevešević predstavio je europski projekt Be Safe, vrijedan 2,2 milijuna eura, koji se provodi u Hrvatskoj, Španjolskoj i Portugalu, a usmjeren je na stvaranje sigurnijeg online okruženja za žene i djevojčice. Istraživanja o percepciji i iskustvima učenika i roditelja već su provedena, a edukacijski programi razvijeni i implementirani. Naglasio je da je pravni okvir u Hrvatskoj posljednjih godina unaprijeđen, ali da i dalje postoji potreba za jačanjem prevencije i poboljšanjem sudske prakse.

Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Sandra Batlak istaknula je da se digitalno nasilje razvija usporedno s razvojem tehnologija te da su u najvećem riziku upravo žene i djevojčice. Ministarstvo posebnu pozornost posvećuje edukaciji – dosad je educirano oko tisuću stručnjaka, a od iduće godine planira se novi ciklus za dodatnih tisuću djelatnika iz policije, socijalne skrbi, pravosuđa, zdravstva i obrazovanja. Najavila je i pokretanje nove medijske kampanje kojoj je cilj jačanje svijesti javnosti o štetnosti nasilja u digitalnom okruženju.

Sudionici skupa složili su se da je nužna snažnija međuresorna suradnja, modernizacija zakonodavstva i trajna edukacija kako bi žene i djevojčice bile sigurne i u fizičkom i u digitalnom prostoru.