Sabor danas o obeštećenju radnika Plobesta i Salonita

Izmjenama Zakona o obeštećenju radnika trgovačkog društva Plobest d.d. pravo na obeštećenje zbog izloženosti štetnom djelovanju azbesta imat će i radnici, odnosno njihovi nasljednici, a koji nisu bili obuhvaćeni Zakonom iz 2020..

Tako će se obeštetiti radnici koji su na dan 8. listopada 1991. bili zaposleni u trgovačkom društvu Plobest d.d., a bili su izloženi azbestu pet godina u trgovačkim društvima Plobest d.d. i Plobest d.d. u stečaju te njihovim prednicima. Pravo na obeštećenje imaju i njihovi nasljednici. 

Radi se o otprilike 223 radnika koji imaju pravo na obeštećenje u iznosu od 29.100 eura po radniku, čija isplata započinje krajem ove godine.

U trgovačkom društvu Plobest d.d. i Plobest d.d. u stečaju u razdoblju od 8. listopada 1991. do 21. listopada 2002. bilo je zaposleno ukupno 820 radnika, od kojih je 223 radnika s manje od pet godina radnog staža u Plobestu bilo prethodno zaposleno i kod Azbest industrija tekstilnih i frikcionih britva predniku trgovačkog društva Plobest.

Tijekom ove pa do 2028. država će u proračunu za ta obeštećenja osigurati 4,9 milijuna eura. 

Kako navode iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, do sada je u zakonom predviđenom roku zaprimljeno 777 zahtjeva te je 545 radnika odnosno njihovih nasljednika obeštećeno.

Izmjenama Zakona o obeštećenju radnika trgovačkog društva Salonit d.d. u stečaju Vranjicto se pravo proširuje i na nasljednike radnika zatečenih u radnom odnosu 14. veljače 2006. te na radnike i njihove nasljednike koji su između 1991. i 2006. bili izloženi azbestu najmanje pet godina u Salonitu ili njegovim pravnim prednicima.

Obeštećenja će biti isplaćena kroz tri godine u ukupnom iznosu od 29.100 eura po radniku, a očekivani broj korisnika je 340, rekla je resorna ministrica Marija Vučković. 

Za ovu i iduće dvije godine u državnom će se proračunu za tu svrhu osigurati 4,5 milijuna eura. 

Sabor će po hitnom postupku raspraviti i prijedlog zakona o provedbi Uredbe EU o uspostavi mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama kojim bi se  europski proizvođači po položaju trebali izjednačiti s onima iz trećih zemalja, budući da europski proizvođači već plaćaju trošak ugljičnog dioksida, koji je već ugrađen u cijenu.

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković rekla je na sjednici Vlade da je tom uredbom iz 2023. uspostavljen Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) kao jedan od ključnih instrumenata klimatske i industrijske politike EU za sprječavanje rizika od smještanja emisije ugljika.