Odbor za medije prihvatio konačni prijedlog zakona o političkom oglašavanju

Europska Uredba o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju stupila je na snagu 10. listopada prošle godine. Prema Uredbi, političko oglašavanje mora biti jasno označeno i mora uključivati informacije dostupne široj javnosti o tome tko ga je platio, s kojim je izborima, referendumom, zakonodavnim ili regulatornim procesima povezano te jesu li se upotrebljavale tehnike ciljanja korisnika i isporuke oglasa. Uredba se primjenjuje na području cijele EU, a svaka država članica imenuje nadležna tijela za provedbu u praksi, istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Sanjin Rukavina.

Pojasnio je i da zakon o provedbi ove Uredbe određuje tri nadležna tijela odgovorna za nadzor i provedbu u RH – Agenciju za elektroničke medije (AEM) kao nacionalnu kontaktnu točku te nadležna tijela Agenciju za zaštitu osobnih podataka (AZOP) i Hrvatsku regulatornu agenciju za mrežne djelatnosti (HAKOM). Prema prijedlogu zakona, prekršiteljima prijeti novčana kazna od 13.270 do 132.720 eura ili od 1 posto do 6 posto godišnjeg prihoda ili proračuna u prethodnoj financijskoj godini, ovisno o tome koji je iznos veći. U većini navedenih prekršaja u zakonskom prijedlogu ovlašteni je tužitelj Agencija za elektroničke medije.

Tijekom rasprave o prijedlogu tog zakona, potpredsjednica saborskog Odbora za medije Urša Raukar-Gamulin kao veliki problem navela je odnos EU prema velikim internetskim platformama i tražilicama – Googleu i Meti koji su zabranili političko oglašavanje što, ističe Raukar-Gamulin, predstavlja veliki problem malim strankama, strankama u nastajanju i udrugama civilnog društva. Istaknula je i kako Državno izborno povjerenstvo (DIP) nije u prijedlogu zakona navedeno kao tijelo zaduženo za nadzor i provedbu te je najavila kako će zbog toga podnijeti amandman. 

Državni tajnik Rukavina naglasio je kako je DIP sudjelovao u izradi zakona te će biti zadužen i za izradu uputa vezanih uz izvještavanje o financiranju izborne promidžbe i referendumske aktivnosti.

Hina u 2024. objavila više od 68.000 vijesti

Izvješće o radu Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije (Hina) za 2024. predstavila je predsjednica Upravnog vijeća Majda Tafra-Vlahović naglasivši da je Hina financijski stabilna, institucionalno snažna, tehnološki modernizirana i strateški relevantna.''Hina nije samo medij, servis i proračunski korisnik, već je strateška javna institucija informacijskog sustava Republike Hrvatske'', kazala je Tafra-Vlahović.

Dodala je i da je Hina kao javni medijski servis od posebnog interesa za RH godinu 2024. u poslovnom smislu završila pozitivno – s ukupnim prihodom od 4,24 milijuna i viškom od 118.000 eura naglasivši da Hina nije samo proračunski korisnik jer je u državni proračun te godine uplatila više od 900.000 eura PDV-a. Dodala je i kako je Hina djelovala u otežanim uvjetima zbog obnove u potresu oštećene zgrade na Marulićevu trgu, redakcije su bile dislocirane, no kontinuitet rada nije bio narušen te su, uz zadržavanje kvalitete i količine sadržaja, nastavljena ulaganja u digitalni razvoj, specijalizirane servise i u europske projekte. ''Hina se time transformira iz klasične novinske agencije u suvremeni informacijski sustav javnog interesa'', ocijenila je Tafra-Vlahović.

Dodala je i kako je 2024. Hina proizvela i isporučila 231.000 tekstova, fotografija, audio i videozapisa, objavila više od 68.000 vijesti i gotovo 154.000 fotografija i oko 2000 videozapisa. ''Hina svakodnevno proizvodi informacijski temelj hrvatskog medijskog prostora. Njeni sadržaji prisutni su u gotovo svim nacionalnim medijima, često i bez potpisa, ali s realnim utjecajem na informiranje građana'', zaključila je Tafra-Vlahović. 

Urša Raukar-Gamulin naglasila je u raspravi o tom izvješću da su navedeni rezultati ostvareni tijekom mandata bivše ravnateljice Hine Branke Gabrijele Vojvodić koja je, kako je Raukar eksplicitno kazala, ''maknuta s mjesta ravnateljice suprotno europskom Aktu o slobodi medija jer se nije promijenio Zakon o Hini i nije se maknuo politički utjecaj''. Ocijenila je i da Hrvatska ne ispunjava sve odredbe Akta o slobodi medija koji je stupio na snagu 8. kolovoza prošle godine, a naročito one koje se odnose na izbor uprava javnih medijskih servisa – HRT-a i Hine.