Habijan: Cilj izmjena Prekršajnog zakona smanjenje broja predmeta na sudovima

"Glavni razlog izmjena Prekršajnog zakona je nastojanje smanjena broja predmeta na sudovima. Mi na godišnjoj razini imamo priljev od milijun i 250.000 novih predmeta na sudove, što je za našu zemlju doista velika brojka", istaknuo je ministar predstavljajući zastupnici prijedlog izmjena Zakona. 

Od toga, naveo je, gotovo 120.000 se odnosi na prekršajne postupke, a 60 posto na prometne prekršaje. Upravo zato se redefinira kaznena politika. Predlaže se ukidanje mogućnosti plaćanja dvije trećine novčane kazne izrečene u presudi po podnošenju prigovora kojom se okrivljenik proglašava krivim, koja je značila da je kazna plaćena u cijelosti, a s ciljem motivacije počinitelja prekršaja da novčanu kaznu plate na mjestu njegova počinjenja u umanjenom iznosu. 

Navedena pogodnost i dalje će postojati za kazne izrečene drugim odlukama o prekršaju, primjerice prekršajnim nalogom ili obaveznim prekršajnim nalogom koje izdaje policija. Uz to, povećavaju se maksimalne novčane kazne. Po obaveznom prekršajnom nalogu povećavaju se sa 663 na 1000 eura, pri čemu ostaje mogućnost plaćanja dvije trećine kazne, one koje se mogu odmah naplatiti s 265 na 380 eura, pri čemu ostaje pogodnost plaćanja polovine kazne, te one za koje se može dobiti samo upozorenje sa 132 na 300 eura, čime će se omogućiti izdavanje pisanog ili izricanje usmenog upozorenja za veći broj prekršaja. 

"Podatak koji je bio svojevrsni okidač za ove izmjene je taj da je 2022. u 50 posto slučajeva na izdani obvezni prekršajni nalog bio uložen prigovor, a da je 2024. taj postotak narastao na 84 posto. Ulaganje prigovora postao je institut izbjegavanja plaćanja kazne", rekao je. Ako gledamo novčane kazne izdane u obveznom prekršajnom nalogu, one su bile u nešto većem iznosu od 100 milijuna eura, a u presudi je dosuđeno svega 42,3 milijuna eura, dodao je. 

Modernizacija postupka, uvođenje e-komunikacije i tonskog snimanja

Izmjene Prekršajnog zakona fokusirane su i na modernizaciju postupka, što uključuje uvođenje e-komunikacije pred sudovima kako bi se omogućilo brže vođenje postupka, efikasnija razmjena pismena te smanjenje troškova postupka. E-komunikacija će biti obvezna za državna tijela, lokalne jedinice, državno odvjetništvo, odvjetnike, sudske vještake, sudske tumače i pravne osobe.

Okrivljenik, oštećenik i drugi sudionici koji su fizičke osobe nisu obveznici e-komunikacije, ali se mogu uključiti ako će na to pristati. Od 1. srpnja 2027. uvodi se i obvezno tonsko snimanje glavnih rasprava, a za opremanje dodatnih 212 sudnica u državnom proračunu za ovu godinu osigurano je 2,1 milijuna eura. Na pitanje Ante Kujundžića (Most) zašto nam treba godinu dana za tehničko opremanje sudova kako bi se tonsko snimanje uvelo i za prekršajne postupke, ministar je pojasnio kako se radi o "složenoj stručnoj operaciji".

"Ovo je svojevrsni treći pokušaj uvođenja obveznog tonskog snimanja. Bilo bi mi drago kada biste sudjelovali na jednom sastanku koordinacije u Ministarstvu da postanete svjesni koji je to obujam posla po pitanju tehničkog opremanja, ali i osiguravanja sigurne infrastrukture i čvrste veze. A slijedi i edukacija pravosudnih dužnosnika i zapisničara", rekao je. 

I oporbeni i vladajući zastupnici složni su u stavu da je nužno ujednačiti postupanja sudova i policije u izricanju kazne kako se ne bi događalo da policijski službenici izriču znatno veće iznose i druge mjere, a sudovi ih umanjuju. Ministar je ukazao i na problem velikog iznosa kazni koji se nikada ne naplati. "To nije samo pitanje za Ministarstvo pravosuđa nego je puno šire pitanje i za jednu međuresornu suradnju.

Uvijek postoji mogućnost izricanja rada za opće dobro ili alternativne sankcije, ali cilj je da tu naplatnost dignemo na višu razinu", ustvrdio je. Nešto žustrija rasprava povela se nakon replike SDP-ove Kristine Ikić Baniček. Zastupnica je, citirajući stav pokojnog predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića da smanjenje broja predmeta na sudovima ne znači da su i okončani kvalitetno, upitala Habijana što je onda bolje za građane - "pravedno sudstvo ili peglanje statistike za ministra". 

Ministar joj uzvratio protupitanjem je li dostavila dokumentaciju USKOK-u koju je trebala dostaviti. "Licemjerno je od zastupnice Ikić Baniček, koja je ignorirala istražna tijela, pričati o pravosuđu", poručio je HDZ-ov Marin Piletić kroz povredu Poslovnika.