Na hrvatskim grobljima i danas ima grobova i grobnica pripadnika agresorskih vojnih i paravojnih postrojbi zaostali iz vremena kada su dijelovi hrvatskog državnog teritorija više godina bili pod okupacijom srpskih agresora, a koji vrijeđaju osjećaje hrvatskih građana. Jedan od najpoznatijih je onaj Vukašinu Šoškočaninu, vođi pobunjenih Srba koji je odgovoran za smrt 12 hrvatskih policajaca u Borovu naselju, u svibnju 1991.
U roku 30 dana od dana stupanja na snagu novog zakona, sva bi se postojeća oprema grobnog mjesta i spomen-obilježja koji nisu u skladu s njegovim odredbama, morala ukloniti. Spomenici napisani ćirilicom, koji ne vrijeđaju moralne i nacionalne osjećaje građana, neće se uklanjati, ali oni koji vrijeđaju, neovisno jesu li napisani ćirilicom ili latinicom, bit će uklonjeni, nedvosmisleno je poručio Vladin predstavnik u saborskoj raspravi o zakonu.
Novi zakon o grobljima, donijet nakon 27 godina, na snagu bi trebao stupiti vrlo skoro, osmog dana od dana objave u Narodnim novinama. Njime se po prvi put uređuje i status memorijalnih groblja za stradale u Domovinskom ratu, a upravljanje njima povjerava se Ministarstvu hrvatskih branitelja.
Uređuje se i prosipanje pepela pokojnika, praksa sve prisutnija u hrvatskoj stvarnosti. Način i mjesto za prosipanje pepela, propisat će jedinica lokalne samouprave. Novi Zakon o grobljima donijet sa 80 glasova za, 35 suzdržanih i tri protiv.
Sabor je jednoglasno potvrdio sporazum hrvatske i kosovske vlade o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, a drugo čitanje poslao zakonske prijedloge o izmjeni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, o Centru za restrukturiranje i prodaju, o fiskalizaciji, o javnobilježničkim pristojbama, o odvjetništvu.
Svi prijedlozi i primjedbe iz saborskih rasprava dostavit će se predlagatelju da ih razmotri kod izrade konačnih prijedloga zakona.
Stvorene pretpostavke za bržu komasaciju
Komasacija, odnosno okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, uskoro bi se trebala ubrzati - Hrvatski sabor u srijedu je izmijenio Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta koji stvara pretpostavke za to. Nova pravila na snagu stupaju uskoro, osmog dana od dana objave predmetnog zakona u Narodnim novinama.
Sabor je, na Vladin prijedlog, Zakon izmijenio po hitnom postupku, a s ciljem da se do 2026. provede komasacija 18.000 hektara zemljišta i stvore uvjeti za povlačenje sredstava iz fondova EU. Po novim pravilima, lakše bi se trebala osigurati suglasnost vlasnika zemljišta na kojem se planira komasacija.
Umjesto suglasnosti od najmanje 50 posto plus jednog vlasnika, bit će dovoljna suglasnost najmanje pet posto vlasnika, a umjesto da u njihovom vlasništvu bude najmanje 67 posto površine obuhvaćene komasacijom, bit će dovoljno da bude najmanje deset posto zemljišta.
Ministarstvo poljoprivrede moći će samostalno provesti komasaciju na određenoj površini u interesu države, bez suglasnosti vlasnika zemljišta, ako je više od polovice zemljišta u vlasništvu države. Zemljište obuhvaćeno komasacijom moći će biti na području jedne ili više općina, odnosno gradova, a u komasaciji će se u komasacijsko područje moći uključiti ili isključiti pojedino zemljište.
