Sindikati u 2018.: Pregovori o plaćama u javnom sektoru, štrajkovi u brodogradilištima, prosvjedi protiv mirovinske reforme...

Dogovor o povećanju osnovice plaća u javnim službama postignut je nakon što su čelnici sindikata javnih službi zaprijetili štrajkom, nezadovoljni prvotnom Vladinom ponudom o povećanju osnovice za tri posto. Prema sindikalnom izračunu, plaće u javnim službama zaostaju za onima u gospodarstvu za čak 18,9 posto, no svjesni situacije nastale nakon teškoća u brodogradilištima Uljanik i 3. maj odlučili su smanjiti svoje zahtjeve i pristati na poboljšanu Vladinu ponudu, čime je izbjegnut štrajk.

U javnim i državnim službama plaće veće između 150 i 800 kuna

Prema sporazumu s Vladom, kojem su se priključili i sindikati državnih službi, zaposlenicima će od rujna iduće godine plaće porasti između 150 i 800 kuna. Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić rekao je da će za dodatnih dva posto povećanja trebati 150 milijuna kuna, što će se osigurati uštedama u proračunu. 

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i čelnici Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja Hrvatske potpisali su Granski kolektivni ugovor (GKU) za zaposlenike u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Vođa sindikalnoga pregovaračkoga tima Vilim Ribić ocijenio je novi GKU vrlo važnim za reguliranje prava, procedure i definiranja odnosa, ali u materijalnim pravima nema značajnog poboljšanja, zadržane su božićnice, a regresi su ostali na istoj razni kao i prije deset godina.

Sindikati žestoko protiv mirovinske reforme

Vlada je odlučila od 1. siječnja povećati neto minimalne plaće s 2752 na 3000 kuna, odnosno za 248 kuna ili devet posto u odnosu na 2018., naglasivši kako je to najveće jednokratno povećanju minimalne plaće od 2008. godine. Čelnici sindikata ocijenili su da je povećanje minimalne plaće dobrodošao potez, ali i dalje premalen, jer je minimalna plaća ostala ispod 50 posto prosječne plaće.

Sindikati su se pak žestoko usprotivili mirovinskoj reformi te su demonstrativno napustili sastanak s ministrom Pavićem jer je odbio njihova tri ključna zahtjeva - da se dobna granica za mirovinu vrati sa 67 na 65 godina, da se ne ide na dodatnu penalizaciju prijevremenih mirovina, kao i da se za osobe koje imaju uvjete za starosnu mirovinu sa 60 godina života i 41 godinom staža dobna granica ne povećava na 61, odnosno 62 godine.

Tri sindikalne središnjice, SSSH, NHS i MHS, organizirale su potom prosvjedni skup i najavile prikupljanje potpisa za referendum kojim će se onemogućiti Vladina mirovinska reforma.

Štrajkovi i prosvjedi u brodogradilištima

U pulskom  brodogradilištu Uljanik i u riječkom 3. maju održan je niz štrajkova zbog kašnjenja i neisplate plaća, a prosvjednici su došli i na Markov trg u Zagrebu. Nakon isplate srpanjske plaće raspušten je štrajkaški odbor i osnovana je Koordinacija Uljanikovih sindikata. Radnici Uljanika ponovno su štrajkali zbog kašnjenja isplate plaće za kolovoz, rujan i listopad u krugu brodogradilišta pa ga ponovno stavili u mirovanje, a  nakon što im je isplaćen minimalac traže isplatu razlike do pune plaće.

Matica hrvatskih sindikata (MHS), po brojnosti treća sindikalna središnjica u Hrvatskoj s više od 60.000 članova s područja javnih službi, obilježila je ove godine 25. obljetnicu djelovanja, a njezin predsjednik Vilim Ribić založio se za rješavanje problema sinergijskim djelovanjem kroz socijalni dijalog i poručio da Gospodarsko-socijalno vijeće mora postati ozbiljna institucija, a ne samo pokriće za nečiju politiku ili interese.

Međunarodni praznik rada, 1. svibnja, tradicionalno je obilježen u Parku Maksimir pod sloganom "Za reforme, za ljude", a istaknuti su zahtjevi za promjenom ekonomske i socijalne politike u korist građana i radnika, a ne samo kapitala i političke elite te za pravednijom raspodjelom društvenog bogatstva, za učinkovitije zdravstvo, pravosuđe i javnu upravu.

Prijetnja štrajkom u Croatia Airlinesu

Sindikat ORCA (Organizacija radnika Croatia Airlinesa) i Hrvatski sindikat prometnih pilota zaprijetili su štrajkom u  Croatia Airlinesu, no nakon sastanka s premijerom Andrejom Plenkovićem odgodili su početak štrajka, koji je Županijski sud u Zagrebu u međuvremenu proglasio nezakonitim. Tu je odluku potvrdio i Vrhovni sud, pa su sindikati najavili ustavnu tužbu.

Sindikat protuminskog djelovanja i Matica hrvatskih sindikata kritizirali su Vladinu odluku da od 1. siječnja 2019. Hrvatski centar za razminiranje (HCR) prestane postojati kao zasebna javna ustanova. Vladinim zaključkom prihvaćen je prijedlog smanjenja broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, po kojem bi HCR nastavio djelovati u sastavu Ministarstva unutarnjih poslova."Zaključak Vlade ne dovodimo u pitanje, no smatramo da odluka o HCR-u nije u interesu Hrvatske", poručili su sindikati dodajući kako u razgovorima s Vladinim predstavnicima nisu dobili nijedan argument koji bi opravdao takav potez.