Predstavljena HZZ-ova mjera za uključivanje migranata na tržište rada

Ta relativno nova mjera HZZ-a nedovoljno je korištena iako poslodavcima i nezaposlenima, kao i pripadnicima migrantske populacije, nudi niz prednosti, rečeno je na predstavljanju čiji je cilj utvrditi postoje li administrativne ili druge prepreke koje koče bolju iskoristivost mjere.

U Hrvatskoj trenutno oko 650 migranata

U hrvatskom društvu trenutno živi oko 650 migranata, a jedan od ključnih koraka njihove integracije je zapošljavanje i osiguravanje financijske samostalnosti.

Time se postiže trostruki učinak - brže uključivanje migranata u društvo, racionalno raspolaganje sredstvima namijenjenim pomoći toj populaciji, te rješavanje problema kroničnog nedostatka radne snage u Hrvatskoj. Direktorica HUP- Udruge malih i srednjih poduzetnika Anny Brusić rekla je kako u provedbu  mjere treba uključiti i druge institucije.

"Želimo poduzetnicima pokazati na koji način sustav integracije migranata funkcionira u našoj zemlji. Cilj nam je pokazati mjeru osposobljavanja na radnom mjestu koju provodi HZZ", rekla je Brusić. Voditeljica HZZ-ova Odjela međunarodnog posredovanja pri zapošljavanju Patricija Kezele upozorila je na poteškoće pri zapošljavanju zbog nepoznavanja jezika.

Migranti najčešće nemaju odgovarajuće dokumente pa se u evidenciji vode kao da su bez zanimanja, a postoje i kulturološke razlike i nepripremljenost žena za tržište rada.

Pri osposobljavanju na radnom mjestu osobu se ne briše iz evidencije nezaposlenih. Osobe s azilom izjednačene su s hrvatskim državljanima, imaju jednaka prava na tržištu rada i u HZZ-u, kaže Kezele.

Mjera osposobljavanja na radnom mjestu može se provoditi samo kod poslodavca ili u kombinaciji s obrazovnom ustanovom, a može trajati do tri odnosno šest mjeseci.Poslodavcu pripada naknada od 700 kuna za mentorstvo po osobi, plaćeni troškovi teorijske nastave i polaganje ispita o osposobljenosti do 7000 kuna, te pravo na podmirenje troška liječničkog pregleda.

Primjeri iz Doma za starije i nemoćne osobe

Polazniku pripada novčana pomoć u visini minimalne plaće  od 2752 kune, stvarni troškovi prijevoza i troškovi osiguranja pri HZMO-u i doprinos za zaštitu zdravlja na radu.

Poduzetnik Pavo Ćorluka, vlasnik Doma za starije i nemoćne osobe Ćorluka, koji se uključio u HZZ-ovu mjeru, rekao je kako su migranti dosta nepovjerljivi te da nisu riješeni problemi pokrivanja troškova, npr. ovjere dokumenata kod javnog bilježnika ili ishođenja sanitarne dozvole.

Po njemu, treba skratiti administriranje na minimum i mjeru u potpunosti financijski pokriti. Iz osobnog iskustva iznio je primjer kako su sva petorica migranata koji su bili u njegovoj tvrtki na osposobljavanju na radnom mjestu zasnovali radni odnos.

Svoja iskustva iznio je i Iranac Puria Javidi, koji se osposobljavao za rad u kuhinji u Domu za starije i nemoćne osobe Ćorluka. Tamo je zasnovao radni odnos, a kaže kako želi ostati, raditi i živjeti u Hrvatskoj.