Kroflin: Nisu još poznati učinci novog Zakona o plaćama

Nacrt konačnog Prijedloga zakona o plaćama u državnoj i javnim službama je ključan za regulaciju materijalne pozicije zaposlenih, Sindikat podržava namjeru zakonskog uređenja i očekujemo da bi njegovim donošenjem trebale značajnije rasti, istaknuo je Kroflin na konferenciji za novinare. 

S obzirom na to da unatoč usporavanju inflacije cijene i dalje rastu, a plaće drugih zaposlenika rastu između 13 i 14 posto, vrlo vjerojatno će rasti i iduće godine, učinci zakona su nam izuzetno bitni i bez toga ne možemo reći jesmo li s njime zadovoljni ili nismo, naglasio je. Vlada je obećavala njegovo donošenje i ranije, no očito je teško ujednačiti sve te sustave, pomiriti različite interese i ukloniti nejednakosti koje su se nataložile u sustavu plaća i zato taj proces vjerojatno i traje tako dugo, rekao je.

Dodao je kako očekuje donošenje uredbi o koeficijentima idući tjedan, da će se nakon toga moći objektivnije smjestiti određena radna mjesta u sustavu u odnosu na druga u javnim i državnim službama te da će moći donijeti sud o tome što se događa s plaćama tijekom iduće godine.

Napomenuo je kako će zatražiti da se kroz uredbe poveća za dva stupnja radno mjesto asistenta kako bi ga učinili atraktivnijim. Također se zauzeo za zadržavanje dodatka na plaću na doktorat te da on ne bi bio rezultat diskrecijske odluke čelnika pojedine znanstvene ustanove.  

Vezano uz sustav ocjenjivanja, drži da je u dijelu javnih službi izrazito teško primjenjiv zbog načina upravljanja u kojem je teško uvesti objektivne kriterije vrjednovanja te da nismo ni kadrovski spremni na takva rješenja. Bude li se zaista primjenjivalo "preko koljena", bojazan našeg članstva je da bi takav sustav mogao dovesti do zloporaba i umjesto instrumenta motiviranja i nagrađivanja, postati alat pritisaka i manipulacija unutar pojedinih ustanova. Stoga oko toga rješenja imamo zadrške, jer bi trebao postojati sustav kontrole, odnosno da netko ocjenjuje one koji ocjenjuju, rekao je Kroflin.

U svezi rasta BDP-a od 2,8 posto, rekao je da njegova struktura ne djeluje optimistično, jer izvoz snažno pada i tu komponentu treba nadoknaditi, kako bismo i dalje imali rast BDP-a, kroz investicije i osobnu potrošnju. Upozorio je kako je udio rada u BDP-u s prosječnih 47 posto pao na povijesno najnižu razinu od 44 posto kao posljedica inflacije i stoga svi trebaju puno ozbiljnije raditi na unaprijeđenju položaja zaposlenika. Bitno je da se Vlada ne suspreže od daljnjeg realnog rasta plaća, poručio je Kroflin.