Vlada RH: U Sabor upućen prijedlog zakona o priuštivom stanovanju

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić otkrio je, predstavljajući prijedlog zakona na sjednici, kako je na javnom pozivu raspisanom za program priuštivog najma, a koji je završio u nedjelju, do sada zaprimljeno više od 850 zahtjeva za davanje stanova u priuštivi najam i to iz svih županija.

Tim se zakonom sustavno uređuje organiziranu stanogradnju, stjecanje i nabavu stambenih nekretnina financiranih ili sufinanciranih javnim sredstvima, a upravo aktivacija praznih stambenih nekretnina predstavlja zaseban mehanizam kojim se postojeći, neiskorišteni, stambeni fond uključuje u sustav priuštivog stanovanja, radi proširenja dostupnosti stanova za najam bez potrebe za novom gradnjom.

Mehanizam provodi APN, uz financijsku potporu države i moguće sudjelovanje lokalne razine. Raspoložive stambene nekretnine mogu se pribavljati od njihovih vlasnika, kako bi ih APN davao u podnajam po priuštivoj najamnini, uz uvjet da nekretnine nisu rabljene najmanje dvije godine prije dana objave javnog poziva, odnosno da su uporabljive ili zahtijevaju manje radove.

Zakon o priuštivom stanovanju krovni je zakonodavni okvir koji se donosi na temelju Nacionalnog plana stambene politike RH i njime se prvi put u hrvatski pravni sustav uvodi pojam priuštivog stanovanja. To znači da cijena najma ili rate kredita, u slučaju kupnje stana, za stan pripadne vrijednosne površine, uvećana za prosječne režijske troškove i troškove održavanja, ne prelazi 30 posto neto prihoda uže obitelji. 

Uvodi se mikro stambena jedinica za mlade do 30 godina

Određuje se i pojam neprofitnih stambenih zadruga koje se bave gradnjom, rekonstrukcijom, upravljanjem i održavanjem zgrada za potrebe svojih članova. Također, kako je naglasio ministar Bačić, po prvi puta se definira i mikro stambena jedinica za mlade punoljetne osobe do 30 godina starosti, namijenjene za prijelazno razdoblje stanovanja u trajanju četiri godine uz mogućnost produljenja za najviše do dvije godine, primjerice za studente.

Veličina mikro stambene jedinice može iznositi 18 metara kvadratnih površine za jednu osobu, odnosno 26 metara kvadratnih za smještaj dvije osobe. Novim Zakonom, koji zamjenjuje dosadašnji Zakon o državnoj stanogradnji, država sljedeće četiri godine planira izgraditi i obnoviti 20.200 stanova i obiteljskih kuća, među kojima se 8000 odnosi na nove stanove koji se grade putem Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), a 9000 tisuća stanova planira se staviti u funkciju priuštivog stanovanja aktivacijom praznih stanova.

Plan je do 2030. godine uložiti oko 2 milijarde eura te dodatnih 3,5 milijarde do 2034. godine, a sredstva za gradnju osiguravaju država, jedinice lokalne i regionalne samouprave (JLS), APN i financijske institucije. 

Lokalne jedinice dužne osnovati javne ustanove, izraditi lokalne programe stanovanja...

Ciljane skupine koje imaju pravo na potporu ili stambeno zbrinjavanje su građani s nižim prihodima, mladi do 45 godina, obitelji s djecom, osobe s deficitarnim zanimanjima, osobe koje rade u prekarnom radu, djelatne vojne osobe, policijski, državni i javni službenici te namještenici deficitarnih zanimanja, osobe starije od 65 godina, građani ograničenog pristupa zdravstvu i drugi kojima je potrebna stambena podrška.

Preduvjet je da nemaju u vlasništvu odgovarajuću stambenu nekretninu. Za mlađe od 45 godina nastavlja se za kupnju prve nekretnine isplata potpore u visini polovice iznosa PDV-a za gradnju ili cijelog iznosa poreza na promet nekretninama za primjerenu veličinu stana i lokalnu prosječnu cijenu stana, a omogućuju se i povoljnije kreditne linije i povoljnije cijene zemljišta za gradnju.

Jedinice lokalne i područne samouprave bit će obvezne sudjelovati u provedbi Zakona osnivanjem javnih ustanova, izradom lokalnih programa stanovanja, ustupanjem zemljišta, sufinanciranjem gradnje i prilagodbom prostornih planova. 

U zgradama za priuštivo stanovanje 50 posto stanova za najam, a 50 posto za prodaju

Zakon propisuje da zgrade moraju biti projektirane prema načelima racionalnosti, modularne gradnje i zelene infrastrukture. U zgradama koje će se graditi za priuštivo stanovanje 50 posto stanova mora biti za najam, a 50 posto za prodaju, po cijenama formiranim na troškovnoj osnovi, osim zgrada koje nemaju više od 10 stanova i gdje će svi stanovi biti u priuštivom najmu.

U zgradama namijenjenim priuštivom stanovanju građana starijih od 65 godina i građana s ograničenim pristupom zdravstvenoj skrbi, kao i u zgradama namijenjenim stambenom zbrinjavanju osoba u energetskom siromaštvu, svi stanovi moraju biti namijenjeni davanju u najam po priuštivim uvjetima iz ovoga Zakona.

Novoizgrađeni stanovi za priuštivi najam ne mogu se otkupiti, čime se zadržava veći broj stanova u priuštivom najmu za one kojima je to najpotrebnije. Također, novoizgrađeni stanovi za priuštivu kupnju ne mogu se otuđiti, prodati, davati u najam, niti im se može mijenjati namjena 35 godina od kupnje, osim iznimno i uz pravo prvokupa JLS ili APN-a u tom razdoblju, a sve kako bi se izbjeglo špekulativno korištenje poticajnih mjera. Kupci i najmoprimci biraju se putem javnih poziva i lista prvenstva. Kupnja stanova moguća je uz obročnu otplatu pod priuštivim uvjetima u pogledu cijene, kamata i rokova otplate.

U cijenu stana ne ulazi zemljište za gradnju, komunalna i druga infrastruktura te komunalni doprinos. "Sve to doprinijet će nižoj cijeni stana, koja će biti definirana prema stvarnim troškovima gradnje i umanjena za regionalni indeks razvijenosti. Naime, neće jednaka cijena stana biti u svim lokalnim jedinicama već će ovisiti o indeksu razvijenosti i ne može biti veća od medijalne cijene", istaknuo je Bačić.

Kada je u pitanju prihodovni kriterij riječ je o dvije i pol lokalne medijalne neto plaće ako je riječ o samcu, a za svakog člana obitelji iznos se povećava za 0,5 posto lokalne medijalne plaće. Zakon omogućuje i dodjelu potpora za gradnju nove jednoobiteljske kuće ili rekonstrukciju postojeće stambene zgrade. Potpore se dodjeljuju radi poboljšanja stambenih uvjeta, povećanja energetske učinkovitosti, podizanja kvalitete stanovanja i osiguravanja adekvatnog životnog prostora.

Saboru upućen konačan prijedlog Zakona o deviznom poslovanju

Vlada je sa sjednice u utorak u saborsku proceduru uputila konačan prijedlog Zakona o deviznom poslovanju kojim se, između ostalog, uređuje poslovanje ovlaštenih mjenjača, kao i propisuje obveza prijave gotovine koja se unosi ili iznosi iz Hrvatske. Državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule je kazao da se novi zakon donosi radi brojnih izmjena koje je važeći zakon "pretrpio" od stupanja na snagu 2003. godine.

"Liberalizacijom kapitalnih tokova s inozemstvom, uvođenjem eura kao službene valute te prijenosom nadležnosti u vođenju devizne i monetarne politike na Europsku središnju banku (ESB), usklađivale su se i odredbe Zakona o deviznom poslovanju, od kojih su brojne brisane", izjavio je Bule.

Istaknuo je da se ovim prijedlogom zakona upućuje na ograničenja u poslovanju gotovinom, regulirana propisima iz područja sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma i propisima kojima se uređuje fiskalizacija u prometu gotovinom. Također, osigurava se i provedba europske uredbe o kontrolama gotovine koja se unosi u Uniju ili iznosi iz EU-a.

Novine u odnosu na važeći zakon su da se propisuje obveza prijave gotovine bez pratnje koja se unosi u RH iz druge države članice ili iznosi iz Hrvatske u drugu državu članicu, u iznosu od 10.000 eura i više, i to na zahtjev Carinske uprave, te se propisuje njena nadležnost u vođenju prekršajnog postupka u prvom stupnju za ove prekršaje.

Također, propisuju se obveznici izvještavanja HNB-a o poslovima s inozemstvom te se daje ovlast Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) da određuje konkretne izvještajne zahtjeve u tom kontekstu. Prijedlogom zakona, između ostalog, u cijelosti se uređuje i poslovanje ovlaštenih mjenjača.

Tako, novine u njihovom poslovanju su da se kao kategorija ovlaštenog mjenjača uvodi i podružnica inozemnog trgovačkog društva čiji je osnivač u matičnoj državi ovlašten obavljati mjenjačke poslove, da se više ne propisuje obveza sklapanja ugovora o obavljanju mjenjačkog posla s nekom od poslovnih banaka, niti se banke obvezuju na otkup stranih sredstava plaćanja od mjenjača, izvijestio je Bule.

Utvrđen okvir za uspostavu nuklearnog programa

Vlada je sa sjednice u utorak u Sabor poslala prijedlog zakona o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe, koji uz ostalo otvara prostor za moguću gradnju nuklearne elektrane u Hrvatskoj. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar kazao je da se prijedlogom zakona po prvi puta na sustavan način uređuje pravni okvir razvoja nuklearne energije u civilne svrhe.

Naglasio je da se o nuklearnoj energiji raspravlja u trenutku dok potrošnja električne energije raste, a klimatski ciljevi postaju sve zahtjevniji, dodavši da nuklearna energija postaje stabilan, niskougljičan i dugoročno isplativ izvor energije. Govoreći o tome zašto je zakon potreban, istaknuo je da se Hrvatska nalazi pred trostrukim izazovom budući da država mora osigurati konkurentnost gospodarstva, energetsku sigurnost i postići klimatsku neutralnost.

"Cilj je da do 2040. godine nuklearna energija sudjeluje s najmanje 30 posto u ukupnom energetskom miksu", rekao je Šušnjar, naglasivši da zakon predstavlja korake za odgovorno planiranje i stvaranje znanstvene, regulatorne i tehničke osnove za donošenje budućih odluka.

Zakonom se uz ostalo utvrđuje da će ministar nadležan za energetiku donijeti program aktivnosti za izradu plana za razvoj nuklearne energije u civilne svrhe u roku od šest mjeseci od donošenja zakona. Vlada će pak donijeti plan za razvoj nuklearne energije u civilne svrhe u roku od 12 mjeseci od dana  donošenja programa. Šušnjar je kazao i da će lokacije za nuklearne elektrane biti određene drugim zakonom.

"Hrvatska ovim zakonom ne bira samo novi izvor energije, već donosi stratešku odluku kojom potvrđuje opredijeljenost za energetsku sigurnost, klimatsku odgovornost i tehnološki napredak", zaključio je Šušnjar, dodavši da se radi o pokretanju aktivnosti koje uključuju izradu potrebnih studija, analiza i strategija, te optimalan način realizacije projekta buduće nuklearne elektrane na teritoriju Hrvatske.

Nuklearne elektrane nove generacije, stoji u dokumentu Vlade, imaju povećanu pogonsku fleksibilnost sa stajališta proizvodnje električne energije i u stanju su koegzistirati s proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora. Mogu proizvoditi procesnu toplinu i toplinu za grijanje pa su time u stanju podržati provođenje dekarbonizacije u industriji i toplinarstvu. Kao vrsta dodatne pogonske fleksibilnosti nuklearke su u stanju proizvoditi vodik u većim količinama, na ekonomičan i efikasan način, kažu u Vladi.