Saslušani svi kandidati za ustavne suce

Saborski odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav saslušao 13-ero kandidata za tri mjesta sudaca Ustavnog suda. Najviše pitanja zastupnika odnosilo se percepciju Ustavnog suda, o pozdravu "za dom spremni" i načinu izbora ustavnih sudaca.

Među prvih sedmero kandidata, najviše pitanja zastupnici su postavljali sucu Vrhovnog suda Željku Pajaliću i sadašnjem pročelniku Stručne službe gradske uprave Grada Zagreba Željku Matijašecu. 

Na pitanje što misli o sadašnjem načinu izbora ustavnih sudaca, Pajalić je rekao da bi on ograničio broj mandata ustavnih sudaca na jedan, ali u trajanju od 10 godina. Također je upitan što misli o činjenici da su suci na odlasku birali predsjednika Ustavnog suda i njegovu zamjenicu na što je Pajalić odgovorio da su suci iskoristili prigodu, nisu bitno ugrozili propise koji su u tom dijelu nedorečeni, ali i da on, za razliku od nekih sadašnjih sudaca, ne bi otišao sa sjednice.

Što se tiče pozdrava "za dom spremni" i bi li Ustavni sud trebao priopćenjem ponoviti stav da je taj pozdrav protuustavan, Pajalić je mišljenja da bi se dvojba oko slobode mišljenja i "provokacije neke grupe koja ranjiva" trebao razriješiti zakon, pa je pozvao zastupnike u Saboru da inače olakšaju sudovima posao i da donesu i donose jasne zakonske propise.

Željka Matijašeca dočekalo je, među ostalim, pitanje zastupnice Marije Selak Raspudić je li on kandidat stranke Možemo! i što općenito misli o načinu na koji se biraju ustavni suci. Odgovorio je da nije ničiji kandidat, da nikome u Gradu Zagrebu ni rekao da će se kandidirati, da je umjerenih nazora, te da nije naklonjen "ni lijevo ni desno". Ne vidi ništa problematično u sadašnjem načinu biranja sudaca Ustavnog suda.

Zastupnik Željko Lacković pitao ga je za mišljenje oko odluke gradonačelnika da zabrani u gradu upotrebu nacističkih i fašističkih simbola. Matijašec misli da je to demokratska i legitimna odluka većine u Gradskoj skupštini. Također podržava izdvojena mišljenja sudaca na sjednicama Ustavnog suda kao i da nije bila dobra odluka da su suci kojima istječe mandat sudjelovali u izboru predsjednika Ustavnog suda i njegove zamjenice. 

Kandidat Senad Bajramović smatra da je u radu suda ključno držati se slova i duha Ustava. Što se tiče instituta izdvojenog mišljenja, kaže da ga ne bi koristio pod svaku cijenu i da je "timski igrač po prirodi".

Poslijepodne pred odborom još šestero kandidata

Kandidat Marko Bonifačić misli da je Ustavni sud previše opterećen ustavnim tužbama, zalaže se za njegovu veću otvorenost, a posebno je istaknuo da nije zadovoljan sa sudačkim mjerama upozorenja kada je bila riječ o bijelom štrajku, što je nazvao "traljavim pokušajem državnog udara". 

Kandidat Neven Cirkveni smatra je da je Ustavni sud u ovih 35 godina odigrao veliku ulogu u svojoj osnovnoj zadaći i da je bio "čuvar ustavnosti". Na pitanje zastupnika Bože Petrova kako gleda na odluku Ustavnog suda oko referendumske inicijative "Odlučujemo zajedno" u vrijeme korona krize koja je de facto, rekao je, 400 tisuća potpisnika proglasila radno nesposobnima jer nisu shvatili referendumsko pitanje, Cirkveni je odgovorio da "narodna volja može biti nekad krivudava, da je pitanje kako je stvorena ta volja i da se na političkoj sceni to može mijenjati". 

Olivera Mittermayera, među ostalim, zastupnica Sandra Benčić pitala je o prigovoru savjesti u slučaju vojnog roka koja se mora dokazivati, za razliku od prigovora savjesti u zdravstvu i misli li da je Ustavni sud trebao od zakonodavca tražiti da to jednako regulira, na što je odgovorio da u vrijeme dok je on služio vojni rok prigovora savjesti nije bilo, a sada ga ima. 

Posljednji u nizu kandidata u prijepodnevnom dijelu sjednice bio je Mate Tomislav Peroš kojeg je zastupnik Krunoslav Katičić pitao što misli o događajima na splitskim Blatinama. Peroš je rekao da je protiv svakog nasilja, da svatko ima pravo na mišljenje, da je okupljanje trebalo najaviti što ovdje nije bio slučaj. Upitan je i o izboru predsjednika Ustavnog suda i njegove zamjenice u kojem su sudjelovali i suci na odlasku. Peroš je odgovorio "da su postupili kako su postupili, da je činjenica da su to napravili, ali da nije bilo štete za ustavno-pravni poredak".

Popodne je saslušan i Goran Selanec koji želi još jedan mandat, ali i hrvatska zastupnica pred Europskim sudom za ljudska prava, Štefica Stažnik te još četvoro kandidata. Goranu Selancu, među ostalim, zastupnik Ivan Malenica postavio je pitanje oko nedavnog izbora predsjednika Ustavnog suda i njegove zamjenice i zašto je tada napustio sjednicu. Selanec je mišljenja da su se suci, prvi puta od 2010. kada se izmijenio Ustav i uvedena mogućnost produžetka mandata od šest mjeseci, susreli sa situacijom da u izboru predsjednika suda i njegove zamjenice sudjeluju i suci "na odlasku". Rekao je da su o tome bili dužni raspraviti jer je bila riječ o tome da suci koji tek trebaju ući u mandat imaju pravo odlučivati o funkciji predsjednika suda koji će bitno utjecati na njihov rad.

"Moje je stajalište bilo da sam na isteku mandata i da nije etično od mene da sudjelujem u postupku i da određujem situaciju nekome tko će možda doći na moje. Zato smo odlučili da ne možemo sudjelovati u takvom izboru. To s politikom nema veze, nego o razmimoilaženju oko toga kako organizirati procedure i postupke unutar Ustavnog suda", rekao je Selanec. Zastupnik Željko Lacković pitao ga je da ocijeni svoj rad, da često koristi institut izdvojenog mišljenja i misli li da time pridonosi percepciji javnosti o politiziranosti Ustavnog suda.

Selanec: Zadaća je svakog suca da brine o percepciji i povjerenju u Ustavni sud

Selanec se pozvao na Ustavni zakon o Ustavnom sudu u kojem, među ostalim, stoji da odluke i rješenja moraju biti obrazložena, te da sudac koji izdvoji mišljenje dužan ga je pismeno obrazložiti i objaviti. Što se tiče percepcije i povjerenja u Ustavni sud tvrdi da je zadaća svakog suca da brine o tome, kao i kvaliteti svojih argumenata, izgradnji procedura jer što je ona, rekao je, transparentnija, odluke su dugoročno kvalitetnije.

Ustavnom sutkinjom želi postati i sadašnja hrvatska zastupnica pred Europskim sudom za ljudska prava Štefica Stažnik. I njoj se postavilo pitanje oko izbora predsjednika Ustavnog suda i zamjenice. Odgovorila je da bi ona ostala na sjednici, primila se posla i dala svoje mišljenje. Na potpitanje je li u redu da oni koji odlaze biraju čelne ljude suda, rekla da je to razumna tvrdnja, ali da nije pročitala detalje.

Stažnik je upitana i je li razlog velikog broja predmeta na Europskom sudu posljedica nepovjerenja u hrvatske sudove i koliko ima primjera izdvojenih mišljenja na Europskom sudu. Odgovorila je da su hrvatski zakoni dobri, ali je pitanje njihove primjene. Potvrdila je i da na Europskom sudu ima sve više primjera presuda s izdvojenim mišljenjem, osobito kod sudaca koji imaju progresivnije tumačenje konvencija. 

Kandidatkinja Ljiljana Stipišić upitana je kako gleda na ulogu Ustavnog suda kada su u pitanju izbori na što je odgovorila da treba gledati od slučaja do slučaja, ali da Ustavni sud dobro radi taj dio posla. Također je mišljenja da se rokovi donošenja odluka moraju poštovati i da u tim slučajevima test razmjernosti treba dobro obrazložiti.

Sučević: Produljenjem mandata, ustavni suci su si "dopustili nedopustivo", Sivrić: Odluka u skladu sa zakonom

Kandidat Mladen Sučević, na pitanje što misli o tome što su ustavni suci svojedobno sami sebi produljili mandat, odgovorio je da to nije bilo u skladu s propisima i da su si dopustili nedopustivo. Što se tiče izdvojenih mišljenja na sudu, drži to dobrim institutom, ali, rekao je, nije dobro kada to stalno rade iste osobe.

Kandidat Domagoj Sivrić o postupku sudaca koji su si produljili mandat rekao je da bi volio da se to odvijalo drugačije, da su se izabrali novi suci, ali da je parlament taj koji bira ustavne suce. U svakom slučaju misli da je odluka donijeta u skladu s Ustavom i zakonom i da svaka institucija, pa tako i Ustavni sud mora funkcionirati. 

Kandidatkinja Lidija Vidjak o izdvojenom mišljenju sudaca ima pozitivan stav, kaže da je to demokratski i legitimno, a što se tiče načina izbora sudaca Ustavnog suda pozvala se na Ustav i ustavni zakon o ustavnom sudu tvrdeći da u načinu izbora ne vidi ništa loše. Kao članica DSV-a rekla je i da to tijelo nije provodilo stegovne mjere kada su u pitanju suci koji su imali kontakte sa Zdravkom Mamićem, napominjući kako su se najčešće bavili stegovnim mjerama koje se odnose na povrede sudačke dužnosti u smislu podbačaja norme ili neispunjavanja imovinske kartice. 

Za izbor triju sudaca Ustavnog suda presudan je dogovor HDZ-a i lijevo-liberalne oporbe. Slijedi međustranačko dogovaranje.