Nova pravila za političko oglašavanje donosi konačan tekst Zakona o provedbi Uredbe EU o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju prema kojoj svaki politički oglas mora biti jasno označen kao takav. Mora uključivati i informacije dostupne široj javnosti o tome tko ga je platio, s kojim je izborima, referendumom, zakonodavnim ili regulatornim procesima povezano te jesu li se upotrebljavale tehnike ciljanja korisnika i isporuke oglasa.
Pojam političkog oglašavanja sada obuhvaća i šire društvene teme koje nisu izravno vezane uz izbore ili referendume, a jedna od bitnih odredbi je da se tri mjeseca prije izbora uvodi potpuna zabrana političkog oglašavanja koje financiraju sponzori izvan EU-a.
Uredba se primjenjuje na području cijele EU, a svaka država članica imenuje nadležna tijela za provedbu, u Hrvatskoj su to Agencija za elektroničke medije (AEM), Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) i HAKOM. U slučaju kršenja zakonskih odredbi, prekršiteljima prijeti novčana kazna od 13.270 do 132.720 eura ili od jedan do šest posto godišnjeg prihoda ili proračuna u prethodnoj financijskoj godini, ovisno o tome koji je iznos veći.
Izmjene Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju
Sabor će raspraviti i izmjene Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, slijedom kojih će u državnom proračunu i dalje biti osigurana sredstva za fiskalnu održivost svih dječjih vrtića, a ne samo vrtića čiji su osnivači gradovi i općine. Izmjenama se, naime, u zakon integrira uredba kojom se regulira da se u državnom proračunu osigurava taj novac.
Također, predlaže se ukidanje dosadašnje odredbe prema kojoj su djeca koja navrše četiri godine do 1. travnja imala prednost pri upisu u vrtiće. U praksi je to bilo dovelo do smanjenja broja dostupnih mjesta u jaslicama i otežavalo upis djece ranjivih skupina mlađe dobi, no kako je ulaganjima u vrtiće povećan njihov kapacitet, ta odredba više nije relevantna.
Prednost pri upisu u vrtić proširuje se i na djecu nezaposlenih hrvatskih branitelja i civilnih stradalnika iz Domovinskog rata, a dodatno se uređuje i mogućnost zapošljavanja u vrtićima učiteljima koji završe posebni program na visokom učilištu i steknu odgojno-obrazovne kompetencije za rad u predškolskim ustanovama.
Također, preciznije se definira postojeća odredba o zaprekama za rad u dječjem vrtiću, kojom će se omogućiti roditeljima, osobito majkama koje se nalaze u obiteljskim i socijalnim poteškoćama, a ne predstavljaju rizik za djecu, da se zapošljavaju u dječjim vrtićima.
Sabor do kasno u noć raspravljao o regionalnom razvoju
Ni nakon cjelodnevne, maratonske rasprave, zastupnici oporbenog SDP-a i vladajućeg HDZ-a nisu u srijedu približili stajališta o novom Zakonu o regionalnom razvoju Hrvatske, za prve on se velikim dijelom bavi samo procedurama, za druge znači jednaku šansu za sve krajeve Hrvatske.
Novi zakon, rekla je Sanja Bježančević (SDP), ne odgovara jasno na ključno pitanje – kako će promijeniti gospodarsku i socijalnu stvarnost države. Suzdržana je prema tumačenjima da će osigurati njen ravnomjeran razvoj, kaže da već godinama imamo i zakone i strategije, no da rezultati jasno pokazuju da dosadašnje politike nisu dale rezultate, barem ne u Slavoniji "koja nije simbol razvoja, nego propuštenih prilika“.
Iljkić Vlašić (SDP): Iz Slavonije se iselilo 140 tisuća ljudi
Više od 140 tisuća ljudi iselilo je iz Slavonije, samo Požeško-slavonska županija u deset godina, od 2011. do 2021. godine, izgubila je 18 posto stanovništva, što se odrazilo na tržište rada, produktivnost potrošnju, rekla je Martina Iljkić Vlašić (SDP). Iz HDZ-a uzvraćaju da je 4,9 milijardi eura, koliko je Vlada uložila kroz projekt Slavonija, Baranja i Srijem, itekako vidljivo na terenu, ali i na rezultatima HDZ-a na posljednjim lokalnim izborima.
Depopulacija Slavonije traje već desetljećima, a dodatno je pojačana stradanjem u Domovinskom ratu, uzvratila joj je Anamarija Blažević (HDZ) i dodala da je njezin Pakrac uspio iz nerazvijenog prijeći u skupinu razvijenih gradova.
Šašlin (HDZ): Mladi se vraćaju
Mladi ljudi, koji su otišli iz Hrvatske, se vraćaju, u Slavoniji se itekako vide rezultati oko 165 tisuća projekata, koliko ih je pokrenuto od 2016. godine, od autoceste do nogostupa, dodaje Stipan Šašlin (HDZ). Zakon o regionalnom razdoblju kritizira i Anka Mrak Taritaš (Glas) koja kaže da ju podsjeća na "drveno željezo“, odnosno oksimoron. S jedne strane imamo prebacivanje na jedinice lokalne samouprave što trebaju učiniti, a ništa ne mogu učiniti, izjavila je.
Kad je kolegica Mrak Taritaš bila ministrica i donijela prvi zakon, onda je bio zlato, ironizirao je Josip Borić (HDZ), ističući da je novi zakon "nastavak dobre priče“ i da mu je svrha jednaka šansa za sve. Imamo 550 milijuna eura i treba nam zakonski okvir da to provedemo, podcjenjivati to je ispod razine ozbiljnih rasprava, naglasio je, tumačeći kako zakon omogućuje da se politike prilagode stvarnim potrebama.
Kristina Ikić Baniček (SDP) kaže kako u zakonu nije pronašla rješenje za ključnu stvar "kako natjerati HDZ-ovu vlast da radi posao pravedno i pošteno“, te kako u njemu ne vidi ni volju, ni želju, da HDZ sredstva za ravnomjerni razvoj države "počne dijeliti prema kvaliteti projekta, a ne prema iskaznici lokalnog čelnika“, pozivajući se na vlastita iskustva. HDZ-ovi zastupnici odbacili su njene tvrdnje, ističući da se sredstva, koja su mahom europska, dijele isključivo temeljem projekata, a ne članskih iskaznica, kako ona tvrdi. Njezine opaske o koruptivnom sustavu pozdravio je nezavisni Josip Jurčević, sugerirajući joj da bi bila puno uvjerljivija da ih nije adresirala isključivo HDZ-u, nego da se prisjetila i „iskustava“ SDP-a na Banovini, poglavito nekadašnje županice Marine Merzel koja je optužena zbog niza koruptivnih djela.
Banovina ili Banija
"Tko o čemu, HDZ-ovi podrepci o poštenju“, uzvratila mu je Ikić Baniček, poučivši ga da ne postoji Banovina, "kojom predsjeda ban, a bana nemamo“, već da se radi o Baniji. "To je hrvatska Banovina, za sve koji misle ovako politički primitivno i neznalački“, ustrajao je Jurčević, dodavši da pojam Banija koriste "jugo komunistički gojenci". Kasno večeras zastupnici su se suglasili da Sabor treba potvrditi memorandume o suglasnosti o provedbi Norveškog financijskog mehanizma između Kraljevine Norveške i Hrvatske i EGP financijskog mehanizma između Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Hrvatske, ukupna im je vrijednost 63, 5 milijuna eura i 66, 4 milijuna eura, oba za razdoblje od 1. svibnja 2021. do 30. travnja 2028.
