EU se mora snažnije boriti protiv seksualnog zlostavljanja djece

Preko 540 tisuća potpisa europskih građana od čega 20.000 hrvatskih predano je kao podrška prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća EU o utvrđivanju pravila za sprečavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece iz svibnja 2022. i kao poziv na njeno brzo usvajanje. 

„Alate imamo, a jesmo li ih voljni koristiti?“, pitao je John Cotton Richmond, bivši američki veleposlanik za praćenje i borbu protiv trgovanja ljudima, dodavši da zakoni postoje, ali se ne provode, a da je u Njemačkoj tri četvrtine, a u Belgiji više od polovine osuđenih za seksualno zlostavljanje djece dobilo uvjetnu kaznu zatvora. “Kakvu to poruku šalje žrtvama nasilja?”, upitao se Richmond. 

Pravila prijedloga Uredbe obvezivala bi pružatelje internetskih usluga da otkriju, prijave i uklone materijal seksualnog zlostavljanja djece  i osigurala neophodnu podršku onima koji su preživjeli seksualno zlostavljanje kao djeca.

Guido Fluri, osnivač Justice Initiative koja je događaj organizirala, kazao je da je s pojavom interneta „patnja žrtava dobila novu dimenziju“ i upozorio da bi Europa trebala biti sigurno utočište protiv zlostavljanja, „a umjesto toga postala je centar trgovanja sadržajem seksualnog zlostavljanja djece”. 

Tome je svjedočio Matthias Katsch iz Njemačke, i sam žrtva, kojeg su kao dijete zlostavljala dva svećenika, rekavši da se i danas pita gdje su njegove fotografije iako je njegovo zlostavljanje bilo u „analognom okruženju 70-ih godina“. „To moramo zaustaviti jer je iza svake fotografije seksualnog iskorištavanja patnja jednog djeteta“, opisao je Fluri i upozorio da će ono što učini Europa nužno imati posljedice na svjetsko donošenje odluka. 

Događaj je podržala zastupnica Europskog parlamenta Hilde Vautmans. „Nijedno dijete ne smije doživjeti seksualno iskorištavanje“, rekla je Vautmans, dodavši da je svaki treći korisnik na internetu dijete, a da djeca tamo provode 6,5 sati dnevno, dok je prema najnovijim podacima američkog centra za nestalu i zlostavljanu djecu 30 milijuna prijava sumnje na zlostavljanje djece. 

„Više od 70 posto takvog sadržaja na internetu pohranjeno je na europskim poslužiteljima“, upozorila je, zaključivši da je „Europa postala centar raspodjele takvog sadržaja“. „Pružatelji internetskih usluga morat će preuzeti odgovornost da se bore s time bore“ rekla je Vautmans, a zakonodavstvo nazvala najmoćnijim oružjem u toj borbi. 

Španjolski ministar unutarnjih poslova Fernando Grande-Marlaska u videoobraćanju je rekao da je dužnost Europe da učini sve da nijedan zlostavljač ne prođe nekažnjen jer „djeca moraju rasti u sigurnom okruženju“. 

Prijedlog Uredbe inicijativa je Yvle Johanson, povjerenice Europske komisije za unutarnje poslove koja je napomenula da djeca nisu u mogućnosti sami prijaviti slučaj, a često je „jedini način da se zlostavljanje zaustavi djelovanjem pružatelja online usluga“. 

Johanson kaže da su se kritičari prijedloga Uredbe pozvali na privatnost, „ali kako možete odbiti razgovarati o zlostavljanju ako ono uništava djetinjstvo, a onda i živote?“ Neke od žrtava seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu podijelile su svoja iskustva, pozivajući Europsku uniju da bude štit djeci.

Scharliina Eräpuro iz Finske posvjedočila je da se osjećaj srama nikad ne ispere te da je njena Vlada nije zaštitila i zamolila da Europa zaštiti druge od takvih iskustava. 

U rujnu je u Zagrebu održana putujuća izložba SHAME, izložba fotografija žrtava zlostavljanja, kojom je Justice Initiative pružila podršku žrtvama diljem Europe, a trenutačno je u Ljubljani. Peticiju su u odsustvu podržali hrvatski zastupnici Karlo Ressler i Sunčana Glavak.