Komisija je 13. srpnja prošle godine uputila Sudu predmet protiv Hrvatske jer nije uskladila Zakon iz 2002. o privatizaciji društva INA-Industrija nafte s propisima EU-a o slobodnom kretanju kapitala i slobodi poslovnog nastana.
Otada su hrvatske vlasti s Komisijom raspravljale o izmjenama potrebnima da bi se Zakon o INA-i uskladio s propisima EU-a, navodi Komisija dodajući da je nedavno podnesen nacrt izmjene navedenog Zakona kojim bi se uz dodatne prilagodbe odgovorilo na glavna pitanja koja brinu Komisiju.
"Hrvatske vlasti podnijele su i plan za njegovo donošenje kako bi se pronašlo rješenje prije moguće presude Suda. Komisija stoga smatra da bi upućeni predmet trebalo staviti na čekanje do donošenja izmjene Zakona o INI", objavila je Komisija.
Za Komisiju je u Zakonu o INA-i sporno to što su državi dodijeljene posebne ovlasti u tom poduzeću, uključujući pravo na veto na odluke poduzeća u pogledu prodaje dionica ili imovine iznad određene vrijednosti. Isto tako, država se može protiviti važnim odlukama uprave INA-e, kao što su promjena djelatnosti poduzeća, dodjela koncesija ili ovlaštenja i promjena adrese njegova sjedišta.
"Komisija smatra da takvo bezuvjetno pravo veta nadilazi ono što je nužno za zaštitu sigurnosti opskrbe energijom i da je stoga neproporcionalno", objavila je Komisija 13. srpnja prošle godine kada je predmet uputila Sudu EU-a.Hrvatska vlada tada je objavila priopćenje u kojem je istaknula da je taj zakon složeno pitanje koje se dotiče energetske sigurnosti.
"Izmjene Zakona o privatizaciji INA-e su vrlo kompleksno pitanje, upravo stoga, jer dotiču pitanje energetske sigurnosti zbog čega usklađivanja Zakona o privatizaciji INA-e vezujemo uz proces rješavanja ukupnih dioničkih odnosa u INA-i i arbitražni postupak koji je u tijeku", priopćila je Vlada u srpnju prošle godine.