Oni će do hrvatskog državljanstva ubuduće moći i bez poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja Republike Hrvatske. Ukinuto je i generacijsko ograničenje za stjecanje hrvatskog državljanstva potomaka iseljenika u ravnoj liniji. Oni su državljanstvo do sada mogli stjecati do trećeg koljena, a ubuduće će to moći neograničeno. No do državljanstva se neće moći pukom tvrdnjom da nam je predak Hrvat, navodi dnevnik.
Zakon, naime, propisuje da državljanstvo mogu dobiti oni čiji je barem jedan roditelj u trenutku njihova rođenja imao hrvatsko državljanstvo, kao i oni čija su oba roditelja nedvojbeno Hrvati. No, ako su djeca iz miješanih brakova, a nijedan im roditelj u trenutku njihova rođenja nije bio hrvatski državljanin, oni će, da bi stekli državljanstvo, morati dokazivati svoju pripadnost hrvatskom narodu. Primjerice, osoba rođena u Njemačkoj čiji je otac Hrvat, a majka Njemica morat će dokazati da mu je otac doista Hrvat. A to, po zakonu, može učiniti tako da dokaže “ranije deklariranje te pripadnosti u pravnom prometu, pojedinim javnim ispravama, zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu”.
Iseljenici koji su se javili Večernjem listu upozoravaju, međutim, da Njemačka ni u jednom dokumentu ne traži navođenje narodnosti, nego isključivo državljanstva pa je hrvatstvo nemoguće dokazati takvim dokumentima. S druge strane, u nekim dijelovima Njemačke hrvatsko iseljeništvo nije brojno pa ne postoje ni kulturne ni druge hrvatske ustanove u čiji bi se rad uključili. Iz Središnjeg ureda za Hrvate izvan Hrvatske umiruju, međutim, iseljenike i upućuju ih da državljanstvo traže na temelju dokaza da se njihov predak u nekom trenutku iselio iz Hrvatske ili iz državne zajednice u kojoj je u tom trenutku bila i Hrvatska, pod uvjetom da se predak doista izjašnjavao kao Hrvat, donosi Večernji list.
ZAGREB, 14. prosinca 2025. (Hina) - Hrvatski sabor će u ponedjeljak zaključiti redovito jesensko zasjedanje glasovanjem, među ostalim o tri takozvana „Bačićeva zakona”, nakon kojeg zastupnici odlaze na jednomjesečnu zimsku stanku.
15.12.2025 07:30
Sabor: Redom odbijeni amandmani SDP-a na zakon o prostornom uređenju
ZAGREB, 12. prosinca 2025. (Hina) - Državna tajnica Dunja Magaš u petak je u Saboru redom odbijala SDP-ove amandmane na konačni prijedlog Zakona o prostornom uređenju, a SDP-ovci ponavljali iste tvrdnje - da nije riječ o nizu manjih problema već o 'konstrukcijskoj pogrešci' i traže povlačenje zakona...
15.12.2025 07:25
Krajem 2026. Ministarstvo pravosuđa planira izmjene zakona o registru birača
ZAGREB, 12. prosinca 2025. (Hina) - U zadnjem tromjesečju 2026. u proceduru bi trebao biti upućen Prijedlog zakona o registru birača kojim se želi omogućiti da birači svoje biračko pravo ostvare na što jednostavniji način, a jedan od razloga donošenja zakona je ukidanje razlike između registra i pop...
15.12.2025 07:20
MIP u ponedjeljak o Paraginu zahtjevu da skine imunitet zastupnici Orešković
ZAGREB, 13. prosinca 2025. (Hina) - Saborsko Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP) u ponedjeljak će odlučivati o zahtjevu Dobroslava Parage da skine imunitet, odnosno dade odobrenje za pokretanje kaznenog postupka, protiv zastupnice Dalije Orešković (DOSIP).
15.12.2025 07:15
Vlada: Državna poticajna sredstva za stambenu štednju 2,8 posto
ZAGREB, 12. prosinca 2025. (Hina) - Vlada je u petak donijela odluku o iznosu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2026. godini, prema kojoj taj je taj iznos 2,8 posto od iznosa raspoložive stambene štednje uplaćene u 2026. godini, a najviše do iznosa od 663,61 eura.
15.12.2025 07:10
Plenković: Hrvatska će ubuduće u europski proračun uplaćivati 1,5 mlrd. eura godišnje
ZAGREB, 12. prosinca 2025. (Hina) - Hrvatska će u idućoj financijskoj perspektivi u proračun EU-a godišnje u prosjeku uplaćivati 1,5 milijardi eura, što je pokazatelj koliko je "osnažena, jača i veća", poručio je u petak predsjednik Vlade Andrej Plenković.
15.12.2025 07:05
Više ...