Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugim novčanim potraživanjima iz radnog odnosa. Ako je zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu predviđen postupak mirnoga rješavanja nastaloga spora, rok od 15 dana za podnošenje zahtjeva sudu teče od dana okončanja toga postupka. Navedene odredbe Zakona o radu ne primjenjuju se na postupak zaštite dostojanstva radnika.
Podnošenje zahtjeva za zaštitu prava radnika
Zakon o radu (NN 93/14., 127/17., 98/19., dalje: ZOR) u članku 133. st. 1. propisuje da radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava, odnosno podnijeti zahtjev za zaštitu. Nakon što radnik podnese zahtjev, poslodavac nije dužan donijeti odluku o zahtjevu za zaštitu prava. Ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom (čl. 133. st. 2. ZOR-a). Propuštanje podnošenja zahtjeva za zaštitu prava može imati teške posljedice za radnika. Naime, kod zaštite radničkih prava izuzetno je važno napomenuti da je rok od petnaest dana prekluzivan, što znači da zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev za zaštitu povrijeđenog prava u roku od petnaest dana od dana dostave odluke kojom se pravo povrijedilo (čl. 133. st. 3. ZOR-a). Dakle, ako je poslodavac svojom odlukom ili na drugi način povrijedio ili onemogućio ostvarenje nekog prava iz radnog odnosa, ostvarenje tog prava radnik najprije treba tražiti od poslodavca.
Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava. Ako poslodavac u roku od 15 dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom. Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugim novčanim potraživanjima iz radnog odnosa. Ako je zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu predviđen postupak mirnoga rješavanja nastaloga spora, rok od 15 dana za podnošenje zahtjeva sudu teče od dana okončanja toga postupka. Navedene odredbe ZOR-a ne primjenjuju se na postupak zaštite dostojanstva radnika. Ako zakonom nije drukčije određeno, nadležan sud je sud nadležan za radne sporove.
Posljedice propuštanja roka za podnošenje zahtjeva za zaštitu prava
Vrlo je čest slučaj u praksi da radnici svoja prava iz radnog odnosa ne uspiju ostvariti i zaštititi zbog neznanja i neupućenosti u relevantne propise. To je dijelom i posljedica odsutnosti teme radničkih prava, kako u medijima tako i u obrazovnom sustavu - stoga je vrlo važno upoznati ih s njihovim pravima i načinima kojima bi ih mogli zaštiti. Zahtjev za zaštitu prava radnika predstavlja jedno od glavnih sredstava u tome. Kada govorimo o povredi radničkih prava treba reći da je zahtjev za zaštitu prava (što je u praksi uvriježen naziv za podnesak upućen poslodavcu u slučaju povrede prava iz radnog odnosa), temeljni i polazni institut u ostvarenju i zaštiti prava radnika.
Kod zaštite radničkih prava sudskim putem izuzetno je važno napomenuti jednu stvar, a to je da zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev za zaštitu prava, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugim novčanim potraživanjima iz radnog odnosa. Dakle, u slučaju materijalnih potraživanja radnika prema poslodavcu nije potrebno prethodno obraćanje poslodavcu za zahtjevom za zaštitu prava, kao temeljnom pretpostavkom za podnošenje tužbe sudu. Također, zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom može i bez prethodnog podnošenja zahtjeva za zaštitu prava, u roku od petnaest dana od dana dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zatražiti radnik koji ima sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, radnik koji je na temelju ugovora o radu upućen na rad u inozemstvo i radnik na kojeg se ne primjenjuje niti jedan kolektivni ugovor.
Kada radnik ne mora podnijeti zahtjev za zaštitu prava?
Zahtjev za zaštitu povrijeđenog prava ne mora podnositi radnik koji traži (samo) naknadu štete ili drugo novčano potraživanje iz radnog odnosa, a na radnike koji prema Zakonu o radu traže zaštitu dostojanstva, ove odredbe o sudskoj zaštiti prava iz radnog odnosa ne primjenjuju se. Isključivanje radnika koji traže zaštitu dostojanstva prema Zakonu o radu logično je s obzirom na to da je odredbom koja regulira postupak zaštite dostojanstva predviđen samostalni, potpuno drugačiji, put traženja pravne zaštite, a taj put sam po sebi isključuje postupanje po (općim) odredbama o zaštiti prava iz radnog odnosa.
Kada radnik pobija ugovor o radu zbog zablude, ne postoji obveza prethodnog obraćanja poslodavcu radi zaštite prava u smislu članka 133. ZOR-a. Tada se primjenjuje odredba ZOR-a prema kojoj se u skladu s naravi ugovora o radu primjenjuju i opći propisi obveznog prava, a članak 133. ne odnosi se na slučaj kad se ugovor o radu pobija zbog mana volje prilikom sklapanja ugovora o radu, već valja primijeniti odredbe Zakona o obveznim odnosima (VSRH, br. Revr-762/02 od 19. prosinca 2002.).
Primjer podnošenja zahtjeva za zaštitu prava radnika
****
OGLEDNI PRIMJER – ZAHTJEV ZA ZAŠTITU PRAVA RADNIKA
Klara Klarić
Rapska 50
10000 Zagreb
Tvrtka d.o.o.
Lošinjska 90
10000 Zagreb
Zagreb, 06. studenog 2020.
PREDMET: Zahtjev za zaštitu prava radnika
Poštovani,
dana 30. listopada 2020. godine na kućnu adresu zaprimila sam dokumentaciju o odjavi i prestanku osiguranja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, iz koje je razvidno da me poslodavac Tvrtka d.o.o. odjavio iz radnog odnosa i u kojoj je kao razlog prestanka svojstva osiguranika naveden istek ugovora o radu na određeno vrijeme.
Budući da je ugovor s poslodavcem Tvrtka d.o.o. sklopljen na neodređeno vrijeme, smatram da je odjava nepravilno i nezakonito odrađena, a odluka poslodavca o odjavi iz radnog odnosa nedopuštena. Radi svega navedenog tražim da me poslodavac Tvrtka d.o.o. vrati na radno mjesto, prijavi u radni odnos i prizna mi prava sukladno Zakonu o radu. Ukoliko me poslodavac ne vrati na radno mjesto i ne prijavi me u radni odnos, tražim da mi dostavi dokumentaciju temeljem koje je izvršena odjava iz radnog odnosa kako bih u sudskom postupku mogla zaštititi svoja prava.
S poštovanjem,
Klara Klarić
***
Odluka poslodavca po zahtjevu za zaštitu prava radnika
Kada radnik uredno i u roku podnese zahtjev, poslodavac nije dužan donijeti odluku o zahtjevu za zaštitu prava. Naime, ZOR-om je propisano da ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom. Dakle, poslodavac može, ali ne mora odlučiti o zahtjevu radnika. Udovolji li poslodavac zahtjevu radnika, radnik koji smatra da tomu nije tako, može podnijeti tužbu sudu i ona neće biti nedopuštena, ali će sud tužbeni zahtjev radnika kao tužitelja odbiti kao neosnovan. Ukratko:
Nakon što je radnik zaštitu zatražio pred poslodavcem, a isti nije prihvatio navode zahtjeva za zaštitu prava, radnik može pokrenuti postupak pred sudom (i pred arbitražom, ako je tako ugovoreno) pokretanjem parničnog postupka. Postupak se pokreće u roku 15 dana od dostave zahtjeva za zaštitu prava, a ukoliko poslodavac ne odluči o zahtjevu u navedenom roku, tužba se pokreće u daljnjem roku od 15 dana.
****
OGLEDNI PRIMJER – ODLUKA POSLODAVCA PO ZAHTJEVU ZA ZAŠTITI PRAVA RADNIKA
Na temelju članka 133. stavka 2. Zakona o radu, Lara Larić direktorica trgovačkog društva Tvrtka d.o.o., Lošinjska 90, Zagreb, OIB 22222222222 (u nastavku teksta: Poslodavac), dana 09. studenog 2020. godine donosi sljedeću:
ODLUKU
Članak 1.
Usvaja se zahtjev za zaštitu prava podnesen Poslodavcu od strane radnike Klare Klarić dana 06. studenog 2020. godine.
Članak 2.
Poništava se dokumentacija o odjavi radnice Klare Klarić na temelju kojeg je izvršena odjava s obveznih osiguranja na mirovinsko i zdravstveno osiguranje te poziva radnica Klara Klarić da se vrati na posao prema redovnom rasporedu radnog vremena.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu i primjenjuje se danom donošenja.
Obrazloženje: na kućnu adresu je dana 30. listopada 2020. radnici Klara Klarić uručena Odjava o prestanku osiguranja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Dana 06. studenog radnica Klara Klarić dostavila je poslodavcu zahtjev za zaštitu prava kojim navodi da je odjava nezakonita s obzirom da je u istoj kao razlog odjavljivanja naveden istek ugovora na određeno vrijeme, a radnica Klara Klarić s Poslodavcem ima sklopljen ugovor na neodređeno vrijeme te zahtjeva da ju Poslodavac vrati na radno mjesto, prijavi u radni odnos i prizna prava sukladno ZOR-u. Poslodavac je utvrdio da zahtjev za zaštitu prava radnika ima pravnu osnovu, a internim kontrolama je utvrdio kako je došlo do pogreške u kadrovskoj službi prilikom izvršavanja odjava zaposlenika sa mirovinskog osiguranja. Sukladno navedenom odlučeno je kao u izreci ove Odluke.
Direktorica
Lara Larić
Dostaviti:
1) radnici Klara Klarić,
2) pravna i kadrovska služba – ovdje,
3) financije i računovodstvo – ovdje,
4) arhiva - ovdje.
***
Zaključno, radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava. Ako poslodavac u roku od 15 dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom. Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugim novčanim potraživanjima iz radnog odnosa. ZOR-om je propisano da ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom. Dakle, poslodavac može, ali ne mora odlučiti o zahtjevu radnika.
Ivan Vidas, struč. spec. oec.
