Uvod
Mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti predstavlja dio sustava mirovinskog osiguranja u kojem se osiguranicima na načelima uzajamnosti i solidarnosti osiguravaju prava za slučaj nastanka rizika starosti, smanjenja radne sposobnosti, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti i tjelesnog oštećenja.
Tjelesno oštećenje i prava koja proizlaze iz utvrđenog postotka tjelesnog oštećenja organizma regulirana su u prvom redu Zakonom o mirovinskom osiguranju, ali i nizom drugih, posebnih propisa kojima su uređeni zdravstveni, odgojni, obrazovni, kulturni, socijalni, sportski i drugi aspekti svakodnevnog života kako bi se pridonijelo rehabilitaciji te integraciji osoba s tjelesnim oštećenjem u sustav u kojem se uvažavaju njihove potrebe.
Naknada zbog tjelesnog oštećenja predstavlja novčano primanje iz mirovinskog osiguranja zbog tjelesnog oštećenja nastalog kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Tjelesno oštećenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, značajnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ono ili ne uzrokuje smanjenje ili gubitak radne sposobnosti osiguranika.
Novčana naknada zbog nastanka tjelesnog oštećenja osiguranika
Svatko od nas može zadobiti neko tjelesno oštećenje, nakon čega neki naš organ ili pak dio tijela neće više normalno funkcionirati, nevezano radi li se o radnom odnosu ili normalnom proživljavanju života.
Naime, kada kod osiguranika nastane neki gubitak, znatnija onesposobljenost nekog organa ili dijela tijela ili neko bitnije oštećenje, što rezultira otežanom normalnom aktivnošću organizma, to se karakterizira kao tjelesno oštećenje.
Pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja stječe osiguranik kod kojega tjelesno oštećenje od najmanje 30% nastane kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, time da se vrste tjelesnih oštećenja i postoci tih oštećenja, na osnovi kojih se stječe pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja, utvrđuju posebnim propisom.
Nadalje, kada tjelesno oštećenje nije posljedica ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti, osoba s tjelesnim oštećenjem i dalje može ostvariti niz drugih prava i povlastica kojima se pridonosi kvaliteti života osoba s tjelesnim oštećenjima (npr. pravo na znak pristupačnosti, pravo na besplatni javni prijevoz, pravo na besplatan prijevoz specijaliziranim kombi vozilima ZET-a)
Također, ukoliko osiguranik za isti slučaj tjelesnog oštećenja stekne pravo na naknadu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i pravo na naknadu prema nekom drugog propisu, može koristiti samo jedno od navedenih prava, prema vlastitom izboru.
Postupak se pokreće podnošenjem zahtjeva područnoj službi/uredu/ispostavi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta osobe koja podnosi zahtjev.
Međutim, ako je prebivalište podnositelja zahtjeva u inozemstvu, nadležna je područna služba ili ured Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na čijem je području bilo posljednje osiguranje osiguranika.
Utvrđivanje naknade zbog tjelesnog oštećenja
Naknada zbog tjelesnog oštećenja određuje se ovisno o utvrđenom postotku tjelesnog oštećenja u odgovarajućem postotku od osnovice i iznosi:
|
Zbog tjelesnog oštećenja od |
Stupanj |
Naknada iznosi u postotku od osnovice |
|
100% |
1 |
40% |
|
90% |
2 |
36% |
|
80% |
3 |
32% |
|
70% |
4 |
28% |
|
60% |
5 |
24% |
|
50% |
6 |
20% |
|
40% |
7 |
16% |
|
30% |
8 |
12% |
Što se tiče same osnovice za određivanje novčane naknade zbog tjelesnog oštećenja, koje je nastalo kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, ona od 1. srpnja 2020. godine iznosi 1.590,01 kuna te se prema odredbi članka 88. Zakona o mirovinskom osiguranju usklađuje s općim aktom Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, odnosno naknada zbog tjelesnog oštećenja usklađuje se na isti način kao i mirovina.
Kada osiguranik ostvaruje pravo na isplatu novčane naknade za tjelesno oštećenje
Osiguranik ostvaruje pravo na naknadu od dana nastanka tjelesnog oštećenja ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od šest mjeseci od dana nastanka tjelesnog oštećenja. Međutim, kada je zahtjev podnesen nakon isteka navedenog roka, osiguranik ima pravo na naknadu od prvoga dana idućega mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag.
Isplata novčane naknade za tjelesno oštećenje
Korisnik mirovine može ovlastiti opunomoćenika da u njegovo ime prima mirovinu, odnosno naknadu zbog tjelesnog oštećenja, time da navedena punomoć koja je dostavljena Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje vrijedi 12 mjeseci.
Pravo na naknadu štete
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ostvaruje pravo na naknadu šteta od osobe koja je prouzročila smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičan ili potpuni gubitak radne sposobnosti, tjelesno oštećenje ili smrt osigurane osobe.
Nadalje, ako je navedenu štetu uzrokovao radnik na radu ili u vezi s radom, odgovaraju poslodavac i radnik solidarno. Međutim, za navedenu štetu odgovara poslodavac ako je šteta nastala zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu, odnosno mjere za zaštitu građana.
Nadalje, korisnik mirovine dužan je na zahtjev Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje dostaviti podatke o okolnostima nastanka ozljede koja je uzrokovala smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti i tjelesno oštećenje ili smrt osiguranika na kojima se temelje davanja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Nadalje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ima pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja sve dok traje isplata navedenih davanja i iako su ta davanja osigurana u mirovinskom osiguranju.
Naknada stvarne štete, koju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ima pravo zahtijevati sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, obuhvaća ukupne svote davanja i troškove koji se isplaćuju iz mirovinskog osiguranja:
1. novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na invalidsku mirovinu u punom iznosu sve dok traje isplata invalidske mirovine, bez obzira na to je li osiguranik ispunio uvjete za ostvarivanje prava na prijevremenu ili starosnu mirovinu
2. novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na obiteljsku mirovinu u punom iznosu sve dok traje isplata obiteljske mirovine bez obzira na to bi li umrli osiguranik, da je živ, ispunio uvjete za ostvarivanje prava na prijevremenu ili starosnu mirovinu
3. novčana davanja na osnovi priznatog prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja
4. troškove profesionalne rehabilitacije, kao i novčane naknade u vezi s korištenjem tog prava.
Zahtjevom za naknadu štete Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje može obuhvatiti ukupnu svotu štete ili svotu stvarne štete prema pojedinim isplatama koja se odnosi na određeno vremensko razdoblje.
Alan Vajda, mag. iur.
