Postupak prijave ozljede na radu u Republici Hrvatskoj

Što se smatra ozljedom na radu

Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju pod ozljedom na radu smatra se:

1. ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i ozljeda nastala tijekom obveznoga kondicijskog treninga vezanog uz održavanje psihofizičke spremnosti za obavljanje određenih poslova,

1. bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju,

1. ozljeda nastala na prethodno navedeni način koju osigurana osoba zadobije na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju,

1. ozljeda, odnosno bolest koja nastane u navedenim okolnostima kod osiguranih osoba navedenih u članku 16. važećeg Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Što se ne smatra ozljedom na radu

Ozljedom na radu, u smislu Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, ne smatra se ozljeda odnosno bolest do koje je došlo zbog:

1. skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnome mjestu, odnosno pri obavljanju djelatnosti, kao i na redovitom putu od stana do mjesta rada i obrnuto (npr. tučnjava na radnom mjestu ili u vremenu dnevnog odmora, namjerno nanošenje povrede sebi ili drugome, obavljanje poslova pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola ili opojnih droga i sl.),
2. aktivnosti koje nisu u vezi s obavljanjem radnih aktivnosti (npr. radni odmor koji nije korišten u propisano vrijeme, radni odmor koji nije korišten u cilju obnove psihofizičke i radne sposobnosti nužno potrebne za nastavak radnog procesa, fizičke aktivnosti koje nisu u vezi s radnim odnosom i sl.),
3. namjernog nanošenja ozljede od strane druge osobe izazvanog osobnim odnosom s osiguranom osobom koje se ne može dovesti u kontekst radno-pravne aktivnosti,
4. atake kronične bolesti,
5. urođene ili stečene predispozicije zdravstvenog stanja koje mogu imati za posljedicu bolest.

Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu

Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu pokreće se podnošenjem tiskanice „Prijave o ozljedi na radu“ - Tiskanica OR  (https://www.hzzo.hr/zastita-zdravlja-na-radu/tiskanice/) koju u prvom dijelu popunjava poslodavac, a u drugom dijelu ugovorni izabrani doktor opće/obiteljske medicine, time da se ista podnosi Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje prema mjestu prebivališta ili boravišta osigurane osobe, odnosno prema sjedištu poslodavca.

Navedenu prijavu podnosi poslodavac ili osoba koja obavlja djelatnost osobnim radom te organizator određenih poslova i aktivnosti, time da se ista podnosi po službenoj dužnosti ili na traženje ozlijeđenog ili oboljelog radnika, odnosno osigurane osobe prema Zakonu obveznom zdravstvenom osiguranju.

Međutim, ukoliko sam poslodavac ili organizator određenih aktivnosti i poslova ne podnese prijavu o ozljedi na radu, prijavu je dužan podnijeti izabrani doktor opće/obiteljske medicine prema zahtjevu ozlijeđene ili oboljele osigurane osobe ili prema prijedlogu nadležnog doktora specijaliste medicine rada s kojim Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ima sklopljen ugovor o provođenju specifične zdravstvene zaštite radnika. Također, navedeni zahtjev za priznavanje ozljede na radu i utvrđivanjem prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja uslijed ozljede na radu može podnijeti i sama osigurana osoba, odnosno član obitelji osigurane osobe u slučaju smrti osigurane osobe.

Potrebna dokumentacija kod prijave ozljede na radu

Kod  ozljede  na  radu  koja  je nastala prilikom  obavljanja  poslova i radnih zadataka kod poslodavca koji je podnio prijavu o ozljedi na radu (tiskanica OR) prilaže se:

a)     fotokopija cjelokupne medicinske dokumentacije u odnosu na nastalu ozljedu,

b)     pisana izjava osiguranika o okolnostima nastanka ozljede,

c)      pisana izjava očevidaca o okolnostima vezanim uz ozljedu (ako postoji i ako je moguće),

d)     pisana izjava  poslodavca ako podaci u prijavi nije potpuni (ako to zatraži Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje),

e)     preslika zapisnika o provedenom inspekcijskom nadzoru od strane Državnog inspektorata nadležnog inspektora rada (ako je obavljen) i

f)       preslika zapisnika o  ispitivanju  prisutnosti  alkohola,  opojnih  droga  ili lijekova  od  strane nadležne Policijske uprave Ministarstva unutarnjih poslova (ako je provedeno neko od navedenih ispitivanja).

Međutim, kod ozljede koja je posljedica prometne nesreće prilaže se:

a)    preslika zapisnika o očevidu Policijske uprave Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske

b)    preslika evidencije o radom vremenu na dan ozljede

c)    presliku putnog naloga u slučaju da je u pitanju ozljeda koja se dogodila na službenom putu

Nadalje, kod ozljede čija je posljedica smrt ozlijeđene osobe  prilaže se:

- preslika obdukcijskog nalaza kod ozljede sa smrtnom posljedicom.

Rok za podnošenje prijave o ozljedi na radu

Rok za podnošenje prijave o ozljedi na radu odnosno zahtjeva iznosi 8 dana od dana nastanka ozljede na radu, time da osigurana osoba za koju Hrvatskom zavodu nije podnesena prijava o ozljedi na radu u roku od tri godine od  isteka naprijed navedenog roka gubi pravo na pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Postupak donošenja rješenja o ozljedi na radu

Ozljeda se u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja smatra ozljedom na radu tek onda kada je kao takvu prizna Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, po prethodno provedenom postupku utvrđivanja i priznavanja ozljede ozljedom na radu, time da se u postupku utvrđivanja činjenica radi priznavanja ozljede na radu može zatražiti i mišljenje nadležnog doktora specijalista medicine rada, kao i mišljenje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Naime, postupak priznavanja ozljede na radu provodi se na temeljem zaprimljene prijave u skladu sa  odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakona o općem upravnom postupku i drugim propisima, s time da se on provodi po žurnom postupku.

Naime, u postupku utvrđivanja činjenica radi priznavanja ozljede na radu može se, osim stručno medicinskog vještačenja liječničkog povjerenstva HZZO-a, zatražiti i stručno mišljenje nadležnog doktora specijaliste medicine rada kao i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Rješenje o ozljedi na radu donosi nadležni regionalni ured/nadležna područna služba HZZO-a, protiv kojeg se može podnijeti žalba Direkciji HZZO-a koja ne odgađa izvršenje rješenja. Međutim, protiv drugostupanjskog rješenja Direkcije HZZO-a nije dopuštena žalba već se protiv njega samo može pokrenuti upravni spor.

Nadalje, o priznatoj ozljedi na radu pored podnositelja prijave i osigurane osobe, HZZO je obvezan u roku od 8 dana obavijestiti izabranog doktora opće/obiteljske medicine te nadležnog doktora specijalistu medicine rada.

Naknada plaće po osnovi priznate ozljede na radu

Na temelju priznate ozljede na radu radnik ima pravo u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad u visini od 100 posto od osnovice za naknadu utvrđenu u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i Pravilnikom o pravima uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti u maksimalnom trajanju od 18 mjeseci po istoj dijagnozi, bez prekida. 

Nakon isteka navedenog vremenskog perioda radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće u iznosu od 50 posto zadnje isplaćene naknade plaće na ime te privremene nesposobnosti dok za privremenu nesposobnost postoji medicinska indikacija.

Nadalje, prema propisima iz obveznog zdravstvenog osiguranja radnik ostvaruje i pravo na naknadu troškova prijevoza u vezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu, kao i na naknadu pogrebnih troškova.
 
Naime, naknadu za pogrebne troškove u visini jedne proračunske osnovice može ostvariti pravna ili fizička osoba koja je snosila troškove pokopa ako je smrt osiguranika odnosno osigurane osobe iz nastala kao neposredna posljedica priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

Prikaz statističkih podataka o prijavama o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje na godišnjoj razini, objavljuje podatke o broju priznatih ozljeda na radu, odnosno profesionalnih bolesti i to sa stanjem na dan 31. ožujka tekuće godine za prijave o ozljedama na radu, odnosno profesionalnim bolestima koje su zaprimljene u prethodnoj kalendarskoj godini.

Alan Vajda, mag. iur.