Neplaćeni dopust je jedan od Zakonom o radu propisanih opravdanih slučajeva odsustva radnika s posla. Regulira ga članak 87. toga Zakona prema kojem poslodavac može radniku, na njegov zahtjev, odobriti neplaćeni dopust. Ako poslodavac na radnikov zahtjev ne pristane, nema neplaćenog dopusta jer ga poslodavac nije odobrio. Bitno je naglasiti da za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno.
Budući da za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze radnika, prema izričitoj odredbi članka 87. Zakona o radu, miruju, ako poslodavac odobri radniku korištenje prava na neplaćeni dopust, tada ne dolazi do prestanka radnog odnosa kod postojećeg poslodavca već radni odnos traje i dalje.
S obzirom na navedeno, radnik koji je u radnom odnosu na puno radno vrijeme, ne može za vrijeme korištenja neplaćenog dopusta, odnosno mirovanja radnog odnosa, sklapati dodatne ugovore o radu s drugim poslodavcima.
Kada poslodavac radniku odobri neplaćeni dopust i kada taj dopust istekne, radnik se prema sporazumu o neplaćenom dopustu mora vratiti na posao. Kada se radnik vrati na rad, a najčešće to bude nakon duljeg vremena (npr. 6 mjeseci, godina ili dvije dana), kadrovskoj službi obično postavlja pitanje o tome ima li i u kojem trajanju pravo na "stari" godišnji odmor kao i na novi, onaj iz tekuće kalendarske godine.
Prema mišljenju Ministarstva rada i mirovinskog sustava, neplaćeni dopust ne predstavlja prekid radnog odnosa već mirovanje i u tom slučaju radnik ostvaruje pravo na cijeli pripadajući godišnji odmor bez obveze proteka roka od 6 mjeseci. To znači da radnik ima pravo na godišnji odmor iz kalendarske godine u kojoj se vratio na rad te eventualno na godišnji odmor iz prethodne godine, a je li on također pripadajući određuje se prema datumu kada se radnik vratio na rad (budući da bi se "stari" godišnji odmor trebao iskoristiti najkasnije do 30. lipnja u godini u kojoj se radnik vratio na rad).
Drugo pitanje iz prakse odnosi se na eventualnu mogućnost odobravanja neplaćenog dopusta za samo dio radnog vremena. U vezi te mogućnosti Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava izrazilo je stajalište prema kojem smatra da neplaćeni dopust za dio radnog vremena ne bi bio moguć jer se to protivi prirodi toga instituta. Naime, za vrijeme takvog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi radnog odnosa miruju, odnosno u tom razdoblju niti radnik niti poslodavac nemaju obveze iz rada i po osnovi rada.