U velikom broju zakona, propisa i pravilnika kojima je uređeno poslovanje odgojno-obrazovnih ustanova, ponekad je teško pronaći odgovor na konkretno pitanje, osobito u situacijama kada je vremena malo, a zahtjevi posla nalažu žurnost postupanja. Zato našim pretplatnicima pružamo mogućnost da nam se obrate s konkretnim pitanjem.
Portal EDUS surađuje s timom odvjetnika specijaliziranim za odgojno-obrazovno zakonodavstvo koji za potrebe portala pismeno odgovaraju na Vaša pitanja, do pet (5) odgovora godišnje. Pisani upiti iz kojih treba biti vidljivo tko postavlja upit (naziv ustanove, ime i prezime) te status pretplate, šalju se na e-mail adresu: info@edusinfo.hr ili putem kontaktnog obrasca. Usluga savjetovanja dostupna je u sklopu EDUS PLUS pretplatničkog paketa.
Primjeri pitanja i odgovora usluge savjetovanja:
PITANJE: Prilikom obračuna slobodnih dana za odrađene prekovremene sate, treba li uzimati kao osnovicu za obračun 5,5 sati, koliko je Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe (NN 63/08, 90/10) propisano dnevno radno vrijeme neposredno u odgojno-obrazovnoj skupini ili treba uzeti za osnovicu 8 sati? Npr. ako odgojitelj ima 9 sati prekovremenog rada u mjesecu (9 + 50% = 13,5 sati), znači li to da ima pravo na dva slobodna dana (osnovica za obračun: 5,5 sati) ili samo jedan dan (osnovica za obračun: 8 sati)?
ODGOVOR: Zakon o radu ne poznaje mogućnost zamjene prekovremenog rada za slobodne dane. Naime, za odrađene prekovremene sate, prema Zakonu o radu (NN 93/14), radnik ima pravo samo na povećanu plaću. Međutim, mišljenje je inspekcije rada da ne postoji razlog zbog kojih se prekovremeni sati ne bi mogli zamijeniti slobodnim danima ako je to tako, izričito sa radnicima, ugovoreno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Zbog toga u praksi nalazimo mnoge kolektivne ugovore koji ne samo da sadrže odredbe o mogućnosti zamjene prekovremenih sati za slobodne sate već i o omjeru u kojima se prekovremeni sati zamjenjuju slobodnim satima (npr. 1 sat prekovremenog za 1,5 slobodnih sati).
Slijedom navedenog, što ćete uzeti za osnovicu za obračun sati ovisi o tome kako je to propisano Vašim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Ako je mogućnost zamjene propisana nekim od prethodno navedenih akata, a nije propisana osnovica za obračun tada bi odluku mogao donijeti ravnatelj naravno uz uvjet da radnici s time budu upoznati i da na takav obračun satnice izričito i pristanu. Ja sam osobno mišljenja, ali naglašavam to je samo moje osobno mišljenje, da budući da je DPS propisana tjedna efektiva odgojitelja, i da sve što prelazi tu tjednu efektivu u biti predstavlja prekovremeni rad, da bi u tom slučaju 5,5 sati prekovremeno trebalo zamijeniti za jedan slobodan dan i to iz razloga što je godišnjim zaduženjem propisana efektiva i neefektiva i ne bi bilo moguće sate koji se odnose na ostale poslove zamijeniti efektivom (za što se u praksi vrlo često kod vrtića koristi pojam preraspodjele).
PITANJE: U novom Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17) ispuštena je odredba po kojoj se pravo prednosti ne primjenjuje na rukovodeća radna mjesta, dakle da li se posebni zakoni primjenjuju pri izboru i imenovanju ravnatelja ustanove budući da se radi o mandatnoj funkciji na koju se osoba imenuje a ne o zasnivanju radnog odnosa na temelju natječaja?
ODGOVOR: U novom Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17) (u daljnjem tekstu: Zakon) ispuštena je odredba prema kojoj se predmetni zakon ne bi primjenjivao na rukovodeća radna mjesta. To bi doslovno značilo da prilikom zasnivanja radnog odnosa temeljem natječaja, uključujući i za zasnivanje radnog odnosa za rukovodeća radna mjesta, hrvatski branitelji i članovi njihove obitelji ostvaruju prednost prema Zakonu o hrvatskim braniteljima. Međutim, ono što se postavlja kao pitanje kod postupka imenovanja ravnatelja jest da li radi o natječaju za zasnivanje radnog odnosa ili se radi o natječaju za imenovanje i izbor ravnatelja koje nema obilježje radnog odnosa u smislu predmetnog Zakona, već se prema Zakonu o ustanovama (NN 76/1993, 29/1997, 47/1999, 35/2008) smatra mandatnom funkcijom.
Osobno sam mišljenja da se kod izbora ravnatelja radi o mandatnoj funkciji na određeno vrijeme, a koji se prema Zakonu o ustanovama bira temeljem natječaja za imenovanje ravnatelja te da se u tom slučaju ne bi radilo o natječaju za zasnivanje radnog odnosa prema Zakonu. Nažalost sam Zakon je u mnogim stvarima ostao nedorečen i dok nadležna inspekcije ne počne provoditi nadzor i dok nećemo imati primjere iz prakse, teže će biti dati konkretniji odgovor. U ovom trenutku, ja bih natječaj za imenovanje ravnatelja provodila na način kao i do sada s time da bih naravno upozorila Upravno vijeće na ovaj problem. Što se tiče vaših kandidata koji se javljaju na natječaj, a koji se pozivaju na pravo prednosti pri zapošljavanju, oni svakako ne bi imali pravo prednosti budući da su zaposleni, a njihova radna mjesta odgovaraju njihovoj stručnoj spremi.
PITANJE: Radnik koji je u srednjoj školi zaposlen na radnom mjestu profesora podnio je zahtjev da mu se umjesto uvećanje plaće po osnovi prekovremenih sati, isti zamijene slobodnim danima. Je li škola dužna radniku isplatiti povećanu plaću ili može odnosno mora udovoljiti zahtjevu radnika?
ODGOVOR: Sukladno odredbama Zakona o radu (Nar. novine, br. 93/14. i 127/17.) puno radno vrijeme radnika ne može biti duže od četrdeset sati tjedno. Svaki rad radnika koji je duži od punog odnosno ugovorenog nepunog radnog vremena smatra se prekovremenim radom. Svaki prekovremeni rad radnika mora se dodatno platiti. Za odrađene sate prekovremenog rada radnik ima pravo na povećanu plaću. Visina dodatka za prekovremeni rad zakonom nije izričito propisana već ga poslodavac sa radnikom ugovora ugovorom o radu, pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom. Mogućnost zamjene prekovremenih sati u slobodne sate odnosno dane zakonom kao takva nije izričito propisana. Međutim, kako se na radne odnose, kao na vrstu ugovornih odnosa, podredno primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima, mišljenja sam da bi se prekovremeni sati mogli zamijeniti za slobodne dane, ali isključivo kao rezultat dogovora radnika i poslodavca. U tom smjeru ide i mišljenje Ministarstva rada i mirovinskog sustava prema kojem je moguće korištenje slobodnog dana umjesto isplate povećane plaće za prekovremeni rad u slučajevima kada je takva mogućnost izričito propisana ugovorom o radu, pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom.
Na radnike zaposlene u srednjim školama, a koje se financiraju iz sredstava državnog proračuna, primjenjuje se Temeljeni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/17., dalje u tekstu: TKU za javne službe). Prema čl. 53. TKU za javne službe osnovna plaća radnika za prekovremeni rad uvećava se za 50%. TKU-om za javne službe nije predviđena mogućnost zamjene prekovremenih sati za slobodne dane, a ta mogućnost nije bila predviđena niti Granskim kolektivnim ugovorom za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (NN 39/17., dalje u tekstu: GKU) koji je važio do 01.09.2017. Međutim, mišljenja sam da bez obzira što mogućnost zamjene prekovremenih sati za slobodne dane nije predviđena TKU za javne službe, i ovdje bi mogla biti rezultat dogovora radnika i poslodavca.
Slijedom navedenog, ukoliko škola sukladno mogućnostima organizacije rada, radniku može omogućiti korištenje slobodnih dana, mišljenja sam da bi se isti radniku mogli omogućiti s time da bi se ta mogućnost, ukoliko nije predviđena kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu škole, svakako tada trebala predvidjeti ugovorom o radu.