Zastupnici suglasni: Unaprijediti sustav skrbi za civilne stradalnike

Mi, koji smo bili hrvatski vojnici, ne bismo bili dobri vojnici da nismo imali hranu, vodu, struju, a to su odrađivali civili koji su stradali na tim poslovima, kazao je Petar Šimić (HDZ), držeći da se izmjenama ispravlja nepravda prema tim ljudima. Ne sporeći da treba unaprijediti sustav skrbi za civilne stradalnike, Ivica Ledenko (Most) kao mane zakona vidi nedovoljnu preciznost dokazivanja statusa i ograničenu zaštitu od zlouporaba. „Nedostaje obvezan registar agresora“, kazao je.

Nediljko Gabričević (HSU) i Dragana Jeckov (SDSS) propituju hoće li, i za koliko, biti povećan broj civilnih stradalnika, te hoće li u proračunu biti dovoljno sredstava. Državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Darko Nekić poručuje kako ne može licitirati o brojki povećanja, ali kako su projekcije rađene na principu da dva milijuna eura budu dovoljna za isplatu svih ljudi.

Podnesen 1351 zahtjev, doneseno 1004 rješenja

Iznio je podatak da je od srpnja 2021., kada je Zakon donijet, zaključno s 31. prosinca prošle godine, podnesen 1351 zahtjev za priznavanje statusa, donesena su 1004 rješenja, od toga 531 pozitivno, a 473 ih odbijeno, odbačeno ili obustavljeno. Zašto je toliko odbijenih?, pitaju SDP-ovi Martina Vlašić Iljkić i Boris Piližota koji tvrdi da ima slučajeva da su zahtjevi odbijeni pozivanjem na povjerljive podatke, odnosno bez jasnog obrazloženja prema strankama i bez stvarne mogućnosti učinkovite pravne zaštite.

Državni tajnik to demantira, objašnjavajući kako se odluke rade na osnovu javnih i podataka koji su klasificirani. Sva mišljenja koja dajemo su dopunjena dokumentima koji nisu klasificirani, a onaj tko misli da mu je povrijeđeno pravo, može pokrenuti upravni spor, a sud može tražiti deklasifikaciju dokumenta, kazao je.

Koncem 2025. na isplati, temeljem važećeg i bivšega zakona, bilo je ukupno 2035 korisnika, od čega na osobnu invalidninu otpada 1493 korisnika, a na obiteljsku 542. Kao najvažniju izmjenu u Zakonu, Nekić ističe promjenu načina određivana osnovice za određivanje prava.

Po važećem zakonu kao osnovica se koristila proračunska osnovica koja se nije mijenjala od 2001., a iznosi  441,44 eura. Po novome, osnovicu će odlukom određivati Vlada, jednom godišnje, najkasnije u lipnju.

To znači, ako se Zakon izmjeni u postojećem obliku, Vlada do konca lipnja mora donijeti odluku o visini osnovice koja će vrijediti u idućoj godini. Odluku o iznosu osnovice za ovu godinu, Vlada će donijeti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Zakona, precizirao je državni tajnik. Naglasio je kako je zakonom izričito propisano da iznos osnovice ne može biti niži od onog određenog za prošlu godinu.

Povećani iznos prava priznaje se od 1. siječnja

Dalibor Paus (IDS) drži da bi bilo pravednije kada bi se visina osnovice donosila temeljem inflacije, troškova mirovine i sl., no Nekić odgovara da Vlada uvažava sve argumente koje spominje. Državni tajnik naglašava i kako će promjena modela određivanja prava omogućiti povećanje  osobne invalidnine, posebnog dodatka, dodatka za njegu i pomoć druge osobe, ortopedskog dodatka, obiteljske invalidnine i novčane naknade za civilne stradalnike.

Zakon će stupiti na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama, a povećani iznos prava korisnicima će se priznati od 1. siječnja ove godine, te početi isplaćivati u roku od 30 dana od stupanja na snagu Zakona.