Nacrte zakonskih prijedloga koji idu u javno savjetovanje predstavio je državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule, istaknuvši da se dokapitalizacija HBOR-a provodi s ciljem jačanja Vladine podrške strateškim digitalnim i zelenim ulaganjima, kao i ulaganjima u obranu i sigurnost.
Naime, temeljni kapital po postojećem Zakonu iznosi 929 milijuna eura, a trebao bi se povećati za 981 milijun, na 1,91 milijardu eura. Od 981 milijuna, 410 milijuna predviđeno je iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), dok je izvor preostalog 571 milijuna eura zadržana dobit i rezerve HBOR-a.
"To HBOR čini spremnim da nastavi podržavati gospodarski rast i razvoj u Hrvatskoj", istaknuo je Bule. Od sredstava iz NPOO-a, 203 milijuna eura odnosi se na strateške projekte digitalne tranzicije, a 74 milijuna eura na projekte zelene tranzicije, dok 133 milijuna eura otpada na strateške projekte u obrani i sigurnosti.
Prijedlog nacrta novog Zakona o HBOR-u donosi i uskladbu sa Zakonom o pravnim osobama u vlasništvu RH, koji je snagu stupio lanjskog listopada, kojom se utvrđuje Vlada kao vlasničko tijelo i tijelo koje predstavlja skupštinu. To između ostalog znači da bi imenovala i opozivala članove nadzornog odbora, kao i postavljala upravi financijske ciljeve. Ujedno se predviđa i da bi u HBOR-ovom nadzornom odboru umjesto trenutnih šest ubuduće sjedilo osam ministara, uz postojeća tri predstavnika Hrvatskog sabora i jednog Hrvatske gospodarske komore.
Lakši pristup tržištu kapitala
Kada je riječ o predloženim izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, one donose usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s europskim Aktom o uvrštenju, koji je dio šire inicijative povećanja konkurentnosti europskih tržišta. Pritom se ključne izmjene, između ostalog, odnose na pojednostavljenje i ubrzanje javnih ponuda vrijednosnih papira i uvrštenja na tržište kapitala, smanjenje administrativnog opterećenja izdavatelja, povećanje pragova za izuzeće od obveze izrade prospekta, s trenutnih osam na 12 milijuna eura, jasnija pravila o objavi važnih informacija na tržištu, kao i bolju dostupnost podataka za ulagatelje.
Dakle, pozitivni željeni efekti se ogledaju u olakšanom pristupu financiranju putem tržišta kapitala, posebno za mala i srednja poduzeća, kao i smanjenju regulatornog i administrativnog opterećenja za izdavatelje. Bule je izjavio da se predložene izmjene zakona koje proizlaze iz europskog Akta "savršeno nadopunjuju" s već postojećim domaćim inicijativama za tržište kapitala, temeljenima na donesenoj strategiji njegovog razvoja.
Pritom je između ostalog spomenuo ideju uvođenja investicijskog računa, kao i projekt IPO fonda, kojeg bi trebao pokrenuti upravo HBOR, a koji bi malim i srednjim poduzećima trebao olakšati izlazak na burzu. "To su sve projekti koji bi trebali dinamizirati i povećati likvidnost i učinkovitost tržišta kapitala te mu olakšati pristup", kazao je državni tajnik.
Novost zakonskog prijedloga je i da bi Hrvatska agencija za osiguranje depozita (HAOD) postala operater Fonda za zaštitu ulagatelja, što je trenutno SKDD.
Provedba europske uredbe o OTC izvedenicama
Predstavljen je i nacrt prijedloga Zakona o provedbi europske uredbe o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju. Cilj uredbe je smanjenje ovisnosti o infrastrukturi za poravnanje izvan EU-a, jačanje nadzornih mehanizama i povećanje transparentnosti tržišta izvedenica.
Naime, navode iz Ministarstva, europska tržišta financijskih izvedenica u velikoj se mjeri oslanjaju na sustave poravnanja središnje druge ugovorne strane (CCP) izvan EU-a, a takva ovisnost može predstavljati rizik za stabilnost financijskog sustava i gospodarstva.
Za razliku od zakona o HBOR-u i tržištu kapitala, koji su posebno važni za hrvatski financijski sustav i gospodarstvo u cjelini, Bule je rekao da ovaj zakon u hrvatskom kontekstu ipak ima bitno manju važnost nego u europskom, s obzirom da je u Hrvatskoj "volumen transakcija financijskim izvedenicama neznatan".
ESLJP proglasio nedopuštenim zahtjev umješača u domaćem postupku zbog obustave ovrhe
13.04.2026 07:37
Sabor: Zastupnici za razvoj gigabitnih komunikacijskih mreža, ali i zaštitu podataka
ZAGREB, 10. travnja 2026. (Hina) - Zastupnici su u petak podržali izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama kojim se omogućuje lakši razvoj gigabitne infrastrukture i jačanje otpornosti sustava, ali su oni iz oporbe upozorili i na potrebu dodatnog jačanja zaštite podataka o građanima.
13.04.2026 07:25
Ministarstvo financija pripremilo zakonske izmjene vezane za "plivajući" PDV
ZAGREB, 10. travnja 2026. (Hina) - Ministarstvo financija već je pripremilo izmjene Zakona o PDV-u koje bi Vladi omogućile potencijalno smanjivanje porezne stope na naftne derivate, maksimalno za deset postotnih bodova, no do primjene te mjere bi došlo isključivo u slučaju daljnje eskalacije sukoba ...
13.04.2026 06:41
O djeci i medijima: Zakoni pisani za tradicionalne medije, trebamo nešto novo
ZAGREB, 10. travnja 2026. (Hina) - Zakoni su pisani za tradicionalne medije, trebamo nešto novo, rečeno je u petak na okruglom stolu o odgovornosti u izvještavanju o djeci Hrvatskog novinarskog društva, Centra za nestalu i zlostavljanu djecu te Ureda pravobraniteljice za djecu.
13.04.2026 06:38
Radnik predložio stečaj Itas Prvomajske, tvrtke poznate po radničkom upravljanju
ZAGREB, 10. travnja 2026. (Hina) - Trgovački sud u Varaždinu zaprimio je prijedlog za otvaranje stečaja Itas Prvomajske u Ivancu, jedine tvornice alatnih strojeva u Hrvatskoj koja je radila po modelu radničkog upravljanja, a prijedlog je podnio radnik te tvornice zbog nešto manje od 3500 eura duga z...
13.04.2026 06:30
AZTN odobrio Telegram Media Grupi stjecanje više radijskih nakladnika
ZAGREB, 10. travnja 2026. (Hina) - Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) izvijestila je u petak da je odobrila Telegram Media Grupi stjecanje 75 posto poslovnih udjela u temeljnom kapitalu radijskih postaja Zagrebački radio Plavi 9, Gradski radio Osijek i Radio Trsat Rijeka te Media Stopa Z...
13.04.2026 05:15
Više ...