UGP: Treba izbjeći preuzimanje novih trajnih proračunskih obveza

Iz UGP-a pozdravljaju smanjenje planiranog proračunskog manjka i nastavak smanjenja udjela javnog duga u BDP-u, koje predviđa prijedlog rebalansa državnog proračuna za 2026. No, kako ističu, bolje proračunske brojke ne oslobađaju Vladu odgovornosti da pokaže što građani i gospodarstvo dobivaju za novac koji uplaćuju.

"Prema prijedlogu rebalansa, prihodi rastu za 853 milijuna eura, a rashodi za 745 milijuna. Drugim riječima, otprilike devet od deset dodatno prikupljenih eura prati povećanje potrošnje. Puniji proračun nije Vladin novac viška. To je novac koji su građani i poduzetnici zaradili i uplatili državi. Rast prihoda prilika je za rasterećenje rada i poslovanja, ulaganja u produktivnost i reforme koje će olakšati stvaranje nove vrijednosti", poručili su u priopćenju. 

Upozoravaju i da je posebno važno izbjeći preuzimanje novih trajnih obveza na temelju trenutačnog rasta prihoda bez jasnog plana njihova dugoročnog financiranja.

Tražit će evaluacije učinaka reformi, mjera, programa

UGP napominje i da mora postojati veća ravnoteža između razine nadzora nad privatnim sektorom i transparentnosti upravljanja javnim novcem. Kako navode, od poduzetnika se traže detaljna izvješća, dokumentacija, poštivanje brojnih rokova i dokazivanje svake poslovne transakcije, pa bi jednako visoki standardi transparentnosti i odgovornosti trebali vrijediti i za javnu potrošnju. Građanima i gospodarstvu trebaju biti lako dostupni podaci ne samo o tome koliko je sredstava potrošeno, nego i za koju svrhu, prema kojim kriterijima i s kojim mjerljivim rezultatima.

"UGP će od nadležnih ministarstava tražiti dostupne analize i evaluacije učinaka značajnijih reformi, mjera i programa, posebno onih koji izravno utječu na mikro, mala i srednja poduzeća. Pitanja su jednostavna: što je poboljšano, kome je olakšano poslovanje, koliko je vremena ušteđeno i koji su troškovi smanjeni? Ako su rezultat nove obveze, dodatna administracija ili skuplje poslovanje, i to mora biti jasno prikazano te, gdje je potrebno, ispravljeno", navode u priopćenju. 

Ističu pritom Fiskalizaciju 2.0, upozorivši da nije dovoljno utvrditi radi li sustav tehnički, nego izmjeriti koliko poduzetnike koštaju prilagodba, programska rješenja i dodatno radno vrijeme te donosi li promjena stvarno pojednostavnjenje poslovanja i uštede kako je bilo najavljivano.

Trajna kontrola trajnih proračunskih rashoda

Između ostaloga, UGP traži kontrolu rasta trajnih rashoda u proračunu, mjerljive rezultate javnih programa, javnu provjeru njihovih učinaka i uključivanje onih na koje se mjere odnose.

"Od poduzetnika se očekuje da opravda svaki trošak, poštuje rokove i odgovara za pogreške. Ista razina odgovornosti mora vrijediti i za one koji upravljaju javnim novcem. Kada građani i gospodarstvo uplate više od očekivanog, imaju pravo očekivati kvalitetnije javne usluge, učinkovitiju državu i manje opterećenje rada i poslovanja. Država svoj uspjeh mora pokazati onime što je postigla novcem koji je prikupila. Za prikupljanje zna poslati račun. Za potrošnju mora položiti račune", kažu u priopćenju.

Uz deset zahtjeva koji su već dostavljeni Vladi, UGP navodi da će dodatno inzistirati na većoj transparentnosti javne potrošnje i sustavnom mjerenju učinaka reformi, mjera i programa, osobito onih koji izravno utječu na mikro, mala i srednja poduzeća.