Kako bi se odgovorilo na problem sve većeg broja strateških tužbi usmjerenih protiv javnog djelovanja (''SLAPP-ovi'') koje se odnose na novinare, nevladine organizacije, znanstvenike i civilno društvo, 2024. godine donesena je Direktiva Europskog parlamenta o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje od neosnovanih tužbi ili zlonamjernih sudskih postupaka.
Predloženim zakonom u nacionalni sustav prenose se obveze iz spomenute Direktive kojima je svrha pružiti zaštitu fizičkim i pravnim osobama uključenima u javno djelovanje u pitanjima od javnog interesa, od sudskih postupaka koji se protiv njih pokreću kako bi ih odvratili od javnog djelovanja. Predloženim zakonom uspostavljaju se postupovna jamstva kojima se štite prava fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno djelovanje protiv kojih je pokrenut zlonamjerni sudski postupak, a koja uključuju osiguranje procijenjenih troškova postupka, rano odbijanje očito neosnovanog tužbenog zahtjeva, naknada troškova postupka, novčane kazne i druge sankcije. U odnosu na prvo čitanje, umjesto gornje granice novčanih kazni uspostavljena je najniža kazna koja za pravne osobe iznosi 10.000, a za fizičke osobe 3.000 eura čime se postiže dodatan odvraćajući učinak od pokretanja i vođenja zlonamjernih sudskih postupaka.
Državna tajnica Fadila Bahović naglasila je u srijedu u Saboru da se Zakon o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje odnosi na sve, "tko god da je tužitelj koji pokreće zlonamjerni sudski postupak", referirajući se na oporbene primjedbe o sucu "šampionu" u pokretanju SLAPP-ova.
Zakonom o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje u nacionalno se zakonodavstvo prenosi europska direktiva donesena s ciljem zaštite novinara, zviždača, umjetnika, sindikata, nevladinih organizacija, znanstvenika, civilnog društva od neosnovanih tužbi ili zlonamjernih sudskih postupaka. Prava fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno djelovanje protiv kojih su pokrenute tzv. SLAPP tužbe usmjerene protiv njihova javnog djelovanja štite se uspostavom postupovnih jamstava, a koja uključuju osiguranje procijenjenih troškova postupka, rano odbijanje očito neosnovanog tužbenog zahtjeva, naknadu troškova postupka, novčane kazne i druge sankcije.Konačni prijedlog Zakona donosi i novu granicu novčanih sankcija.
"Kada se utvrdi da je tužitelj vodio zlonamjerni postupak protiv javnog djelovanja, sud će izreći tužitelju pravnoj osobi novčanu kaznu u iznosu od 20 posto vrijednosti spora, ali ne manje od 10.000 eura, odnosno tužitelju fizičkoj osobi u iznosu od 10 posto, ali ne manje od 3000 eura", istaknula je državna tajnica u Ministarstva pravosuđa Fadila Bahović predstavljajući zakon. Ocjenjuje da će ovako definirane novčane sankcije biti odvraćajuće za pokretanje takvih postupaka. "Kazna koja je u postotku izrečena će zasigurno tužitelja osvijestiti, razmislit će dva puta da li će ići s takvom neosnovanom tužbom i u zlonamjeran postupak", ustvrdila je.
Osim navedenog, državna tajnica naglasila je kako se osobe uključene u javno djelovanje od SLAPP tužbi dodatno štite i kroz brzinu postupka jer će se ovi predmeti rješavati po hitnom postupku, ali i kroz moguće ostvarenje "satisfakcije" traženjem objave presude u medijima. "Tu je i mogućnost da se na strani tužene osobe umiješa pučka pravobraniteljica, kao i umješači treće osobe, koje sada više ne dokazuju pravni nego legitiman interes, čime smo još više liberalizirali zakon", dodala je Bahović.
Različiti podaci o SLAPP tužbama
SDP-ovi zastupnici izrazili su bojazan kako će suci procjenjivati da se radi o neosnovanoj tužbi i zlonamjernom postupku, ističući upravo suca Županijskog suda u Zadru kao "šampiona" u pokretanju SLAPP-ova u Europi. "Navodimo niz parametara koji sucima trebaju olakšati procjenu, a koji su vrlo precizni, primjerice, zastrašivanje, uznemiravanje, prijetnje od strane tužitelja, nerazmjerna, prekomjerna ili nerazumna priroda tužbenog zahtjeva, uključujući prekomjernu vrijednost spora, ako tužitelj iskorištava neravnotežu moći... Ovi su parametri dovoljno jasan putokaz sucima i Zakon se odnosi na sve, tko god da je tužitelj koji pokreće zlonamjerni sudski postupak", poručila je državna tajnica. Dodala je i kako je Pravosudna akademija i do sada provodila edukacije sudaca, koje će se nastaviti i dalje.
Tijekom rasprave izneseni su različiti podaci o pokrenutim SLAPP tužbama, pa je tako Anka Mrak Taritaš (GLAS) navela kako ih je, prema podacima HND-a, u jednom trenutku bilo pokrenuto 951, dok državna tajnica "barata" podatkom od 25 prošle godine. "Ovo su neke naše procjene jer se do sada SLAPP tužbe nisu ni pratile statistički. Sada preuzimamo obvezu dostave tih podataka jednom godišnje, a mi smo se ovim Zakonom obvezali na dostavu i puno detaljnijeg seta nego što traži Direktiva", pojasnila je Bahović.
Oporba je složna u podršci Zakona, držeći da je itekako potreban, ali i u kritici što ni konačni prijedlog ne obuhvaća zaštitu od neosnovanih tužbi u kaznenom postupku. Iz Ministarstva odgovaraju kako su proveli analizu presuda prema kojoj drže da nema rizika od prelijevanja SLAPP-ova iz građanske u kaznenu sferu. Što se tiče omogućavanja besplatne pravne pomoći žrtvama SLAPP tužbi neovisno o njihovu imovinskom statusu, što traži SDP, Bahović je najavila kako će se to pitanje raspraviti prilikom skorašnje razrade izmjena Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.
Na dnevnom je redu nakon toga Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima. Njime se u nacionalno zakonodavstvo uvode odredbe europske Direktive čiji su ciljevi promicanje popravka robe i veće kružnosti gospodarstva. Uvodi se nova obveza obavještavanja potrošača o pravu izbora između popravka i zamjene te o produljenju roka odgovornosti ako potrošač odabere popravak, čime bi se podigla svijest o alternativama i prednostima odlučivanja za popravak. Kako bi pružio potporu potrošačima i potaknuo popravak, prodavatelj bi, ovisno o posebnostima dotične kategorije proizvoda, mogao potrošaču posuditi zamjenski proizvod ako popravak nije dovršen u razumnom roku. Zamjenska roba koja se privremeno posuđuje potrošaču trebala biti besplatna.
Jučerašnje zasjedanje zastupnici su zaključili raspravom o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača. Njime se rješavanje predmeta stečaja potrošača povjerava trgovačkim sudovima, s obzirom na to da zadnji podaci pokazuju znatno veći priljev novih predmeta na općinske sudove u odnosu na trgovačke sudove. Jednostavni postupak stečaja potrošača može se provesti samo nad imovinom potrošača koji ima prebivalište u Hrvatskoj.
