Ovaj tjedan u Europskoj uniji
19.01.2026 07:10
BRUXELLES, 18. siječnja 2026. (Hina) - Ovaj tjedan u Strasbourgu se održava plenarna sjednica Europskog parlamenta na kojoj će dominirati američki pokušaji za preuzimanje Grenlanda i europski odgovor na to.
Zastupnici će u utorak raspravljati o europskom odgovoru na američko posezanje za Grenlandom, arktičkim otokom u sastavu Kraljevine Danske. Zbog Trumpovih pokušaja da preuzme Grenland i najave da će uvesti dodatne carine za osam europskih zemalja koje su poslale svoje vojnike na vojnu vježbu na taj otok, tri najveća politička kluba u Europskom parlamentu odgodili su ratifikaciju trgovinskog sporazuma između EU-a i SAD-a.
Taj sporazum postignut je u srpnju prošle godine i predviđa uvođenje nulte carinske stope za uvoz američke robe u EU-u, dok se za robu u suprotnom smjeru predviđa 15-postotna carinska stopa. Glasanje o ratifikaciji toga sporazuma ranije je bilo predviđeno za utorak.
Zbog najave novih američkih carina, ciparsko predsjedništvo je za nedjelju navečer sazvalo izvanredni sastanak Odbora stalnih predstavnika (Coreper), koji čine veleposlanici država članica. U srijedu će predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen razgovarati sa zastupnicima o rezultatima zadnjeg samita EU-a održanog 18. prosinca te o jačanju suverenosti Europi zbog povećanih geopolitičkih tenzija.
Zastupnici će u srijedu glasati o izvješću o odnosima između EU-a i Sjedinjenih Država. U tom tekstu se kaže da EU mora pojačati svoju stratešku autonomiju i da mora preuzeti veću odgovornost za svoju sigurnost. Zastupnici će u srijedu glasati i o tome hoće li tražiti mišljenje od Suda EU-a o kompatibilnosti s europskim ugovorima sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i zemalja Mercosura. Ako taj prijedlog prođe, Parlament neće moći glasati o potvrđivanju toga sporazuma dok Sud ne objavi svoj pravorijek, a što može potrajati i do dvije godine.
Na prijedlog krajnje desnog kluba Patrioti za Europu, u ponedjeljak će se održati rasprava o izglasavanju nepovjerenja Europskoj komisiji zbog potpisivanja sporazuma s Mercosurom. Glasanje o tom prijedlogu održat će se u četvrtak, ali nema nikakvih izgleda za prolazak. To je već četvrti pokušaj izglasavanja nepovjerenja Komisiji.
U prethodna tri pokušaja raspravi u Europskom parlamentu bila je nazočna cijela Komisija, no ovaj put to neće biti slučaj. Komisiju će predstavljati samo povjerenik za trgovinu, ekonomsku sigurnost i međuinstitucionalne odnose Maroš Šefčovič. U utorak će o prioritetima ciparskog predsjedništva sa zastupnicima razgovarati ciparski predsjednik Nikos Hristodulides.
Zastupnici će u utorak glasati o odobrenju pojačane suradnje u vezi sa zajmom Ukrajini od 90 milijardi eura. Budući da su tri zemlje Mađarska, Slovačka i Češka bile protiv zajma Ukrajini, preostale 24 države članice odlučile se za mehanizam pojačane suradnje kako bi financijski pomogli Ukrajinu. U utorak je također predviđena rasprava o stanju u Venezueli i Iranu.
Zastupnici će u utorak raspravljati, a u srijedu glasati o novim pravilima o pravu putnika u zračnom prometu. U ponedjeljak se sastaju ministri financija zemalja članica europodručju, koji će između ostaloga raspravljati o kandidatima za potpredsjednika Europske središnje banke. Šest kandidata, među njima i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić natječu se za mjesto potpredsjednika Europske središnje banke umjesto Španjolca Luisa de Guindosa kojemu mandat istječe u svibnju.
O potpredsjedniku ESB-a odlučuje se pojačanom kvalificiranom većinom za koju je potrebna suglasnost 72 posto država članica europodručja, odnosno najmanje 16 od 21 članice u kojima živi najmanje 65 posto stanovništva eurozone. Ako euroskupina već u prvom glasanju postigne pojačanu kvalificiranu većinu, onda će Vijeće za ekonomske i financijske poslove (Ecofin) u utorak uputiti preporuku Europskom vijeću koje onda donosi formalnu odluku.
Prije konačne odluke Europskog vijeća potrebno je obaviti konzultacije s Europskom središnjom bankom (ESB) i Europskim parlamentom. Izvršni odbor ESB-a čine predsjednica, potpredsjednik i još četiri člana koje imenuje Europsko vijeće. Svi članovi moraju biti državljani države članice europodručja s ugledom i stručnim iskustvom u monetarnom ili bankarskom području, a imenuju se na neobnovljivi mandat od osam godina.
Komisija se sljedeći tjedana sastaje u utorak u Strasbourgu na kojem bi trebala usvojiti Akt o digitalnim mrežama, Akt o kibernetičkoj sigurnosti i strategiju protiv rasizma.