Redovna profesorica Medicinskog fakulteta Nataša Jovanov Milošević govorila je o izazovima znanstvenog rada u biomedicini, istaknuvši tri ključna problema: nedovoljno financiranje istraživačke infrastrukture, poteškoće u zadržavanju mladih i kvalitetnih istraživača te veliko administrativno opterećenje koje otežava znanstveni rad.
Naglasila je kako bez snažne međunarodne suradnje nema globalne prepoznatljivosti, ali i da manjak resursa često sprječava domaće institucije da preuzmu vodeće uloge u međunarodnim projektima. Kao pozitivan primjer izdvojila je Hrvatski institut za istraživanje mozga, koji pokazuje da je uz strateško vođenje moguće ostvariti visoku razinu znanstvene kvalitete.
Docent na Pravnom fakultetu Ivan Obadić usmjerio se na nacionalne kriterije za izbor znanstvenika i nastavnika, istaknuvši da oni oblikuju cijeli sustav. Kritizirao je naglasak na kvantitativnim pokazateljima poput broja radova i citiranosti, upozorivši da oni ne odražavaju nužno kvalitetu. “Počeli smo mjeriti vidljivost, a ne vrijednost znanstvenog rada”, kazao je. Takav pristup, smatra, potiče proizvodnju radova i zanemaruje specifičnosti pojedinih područja. Problem vidi i u čestim promjenama kriterija koje stvaraju nesigurnost i otežavaju planiranje karijere.
Docent na Filozofskom fakultetu Luka Perušić upozorava da zakon o visokom obrazovanju iz 2022. ne rješava strukturne probleme, nego dodatno destabilizira sustav. Ističe centralizaciju moći, smanjenje autonomije institucija i nesigurnost za mlađe zaposlenike, kao i sustav u kojem znanstvena zajednica gubi utjecaj. Smatra da su potrebne temeljite, a ne djelomične promjene.
Redovni profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Matko Glunčić naglašava da problem sustava nije manjak sredstava, nego njihova neefikasna raspodjela. Upozorava na pad broja studenata uz rast broja programa i institucija, što dovodi do rasipanja resursa i neusklađenosti s tržištem rada. “U zadnjih 10 godina izgubili smo 15 posto generacije, a 43 posto studijskih programa ima pet ili manje upisanih studenata” ,istaknuo je Glunčić.
Kao rješenja predlaže smanjenje broja programa te jače povezivanje obrazovanja i potreba tržišta. Ovaj razgovor predstavio je priliku za zajedničko promišljanje o izazovima i potencijalima te o budućem razvoju hrvatskog znanstvenog i obrazovnog sustava, istaknuli su iz Matice.
