Novi zakon ubrzava razvoj digitalne infrastrukture i 5G mreža

Riječ je o Zakonu koji, kako je istaknuto tijekom saborske rasprave, ima izrazito razvojnu, ali i sigurnosnu dimenziju, jer uz digitalnu infrastrukturu uređuje i pitanje kritičnih komunikacija te dodatno cilja na smanjenje broja dužnika u sektoru.

Predstavljajući Zakon u Saboru, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek naglasio je da se njime prije svega osigurava provedba europske Uredbe o gigabitnoj infrastrukturi iz 2024. godine „propisivanjem nadležnih tijela za njezinu provedbu, pravnih lijekova protiv odluka donesenih u vezi s provedbom,“ te prekršajnih odredaba, dodajući da Zakon ujedno uklanja preklapanja s novim Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti.

U fokusu zakonskih izmjena je ubrzanje izgradnje digitalne infrastrukture, što se smatra ključnim preduvjetom gospodarskog razvoja i funkcioniranja jedinstvenog digitalnog tržišta. „Donošenjem predloženog Zakona osigurat će se pravni okvir za izravnu primjenu uredbe u RH radi što lakšeg i bržeg uvođenja mreža vrlo velikog kapaciteta“, istaknuo je Tušek, naglašavajući da se to postiže poticanjem zajedničke uporabe postojeće infrastrukture i postavljanjem nove uz što niže troškove.

Time se Hrvatska izravno nadovezuje na europski okvir definiran Aktom o gigabitnoj infrastrukturi, koji ima ambiciozan cilj do 2030. godine osigurati gigabitnu povezivost za sva kućanstva i 5G pokrivenost za sva naseljena područja. U raspravi u Europskom parlamentu naglašeno je da je riječ o infrastrukturnom temelju modernog gospodarstva. Kako je istaknuo izvjestitelj Parlamenta Alin Mitu?a, bivši zastupnik liberalne grupe Renew iz Rumunjske, „u današnjem svijetu pristup brzom internetu je nužnost, pa čak i pravo – pravo na povezivost“, a cilj zakonodavstva je „smanjenje administrativnih prepreka, pojednostavljenje procedura i ubrzanje izdavanja dozvola kako bi operatori brže i konkurentnije gradili mreže“.

Europski zakonodavci pritom su posebno naglasili potrebu ravnomjernog razvoja, uključujući ruralna područja. „Moramo ubrzati uvođenje optičkih mreža diljem Europe“ poručila je austrijska eurozastupnica iz redova pučana, Angelika Winzig. „Dijeljenjem postojeće infrastrukture omogućujemo bržu i jeftiniju izgradnju“, kaže Winzig, ističući važnost smanjenja birokracije i bržeg odobravanja projekata, osobito za manje i ruralne zajednice.

Osim infrastrukturnog segmenta, hrvatski Zakon donosi i značajne novosti u području sigurnosti i upravljanja krizama kroz preciznije uređenje tzv. kritičnih komunikacija. Riječ je o sustavima ključnima za javnu sigurnost i koordinaciju u izvanrednim situacijama. „Pojam kritičnih komunikacija obuhvaća specijalizirane komunikacijske sustave i rješenja ključna za javnu sigurnost, koordinaciju odgovora na hitne slučajeve i komunikaciju u kriznim situacijama“, pojasnio je Tušek.

Zakonom se također uvodi obveza telekomunikacijskih operatera da prikupljaju i razmjenjuju podatke o korisnicima radi procjene njihove platežne sposobnosti. Ovom mjerom će se, kako je istaknuto, „doprinijeti ostvarivanju cilja od općeg interesa za RH, a to je smanjenje broja dužnika, iznosa njihova duga, a time i smanjenje ukupnog broja blokiranih dužnika na razini države“, rekao je Tušek. Usvajanje Zakona dio je šireg procesa digitalne transformacije Hrvatske, ali i usklađivanja s europskim pravilima koja naglašavaju stratešku važnost digitalne infrastrukture.

Izvješće o Digitalnom desetljeću za 2025. pokazuje da Hrvatska napreduje u 5G-u i gigabitnoj infrastrukturi, u nekim segmentima i iznad prosjeka EU-a, dok u digitalizaciji poduzeća i dalje zaostaje, a osnovne digitalne vještine ima manje od 60 posto građana. Vlada očekuje da bi novi regulatorni okvir trebao istodobno potaknuti ulaganja, povećati konkurentnost tržišta i osigurati visoku razinu sigurnosti i otpornosti komunikacijskih sustava, čime se Hrvatska pozicionira kao aktivan sudionik u izgradnji europskog gigabitnog društva.