Nezaposlenost u eurozoni i EU stabilna na početku proljeća

U 20-članoj eurozoni stopa nezaposlenosti, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), iznosila je u ožujku 6,2 posto i bila je nepromijenjena u odnosu na revidiranu vrijednost u veljači, prema izvješću statističkog ureda. Promjena nije bilo ni na razini EU-a gdje je iznosila 5,8 posto, izračunali su statističari, izmijenivši procjenu za veljaču.

U usporedbi s ožujkom lani bila je niža za 0,3 postotna boda u eurozoni i za 0,2 postotna boda u EU. Eurostat procjenjuje da je u EU u ožujku bez posla bilo približno 12,9 milijuna građana, od čega njih oko 10,8 milijuna u eurozoni.

Mjesečna usporedba pokazuje da je broj nezaposlenih u eurozoni u ožujku porastao za 83 tisuće, a u EU za 74 tisuće. U odnosu na isti mjesec lani bio je pak manji za 288 tisuća u eurozoni i za 340 tisuća na razini Unije.

Dvoznamenkasta samo Španjolska

Španjolska je i u ožujku jedina bilježila dvoznamenkastu stopu nezaposlenosti, od 10,9 posto. Finska i Grčka probile su se na drugo i treće mjesto sa stopama nezaposlenosti od 9,1 odnosno 9,0 posto. Slijedi Švedska gdje je iznosila 8,8 posto.

U Hrvatskoj je u ožujku stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom iznosila 4,5 posto i bila je nepromijenjena u odnosu na revidiranu vrijednost u veljači. Prva procjena bila je pokazivala stopu nezaposlenosti od 4,6 posto. Bez posla je u Hrvatskoj u trećem ovogodišnjem mjesecu bilo 80 tisuća građana, kao i mjesec dana ranije.

U odnosu na ožujak 2024. broj nezaposlenih smanjio se za 14 tisuća, prema Eurostatovim tablicama. Najbliža je Hrvatskoj i u ožujku bila Mađarska sa stopom nezaposlenosti od 4,2 posto. Daleko najnižu stopu nezaposlenosti bilježila je Češka, od 2,6 posto. U stopu ju prate Poljska i Malta gdje je iznosila 2,7 odnosno 2,8 posto.

Skroman pomak

U dobnoj skupini do 25 godina stopa nezaposlenosti u eurozoni iznosila je u ožujku 14,2 posto i bila je za 0,1 postotni bod niža u odnosu na revidiranu vrijednost u veljači. Isti pad u odnosu na revidiranu vrijednost u prethodnom mjesecu bilježila je i na razini EU-a, kliznuvši na 14,5 posto.

U usporedbi s istim mjesecom 2024. godine bila je na oba područja niža za 0,3 postotna boda. Statističari procjenjuju da je u EU u ožujku bez posla bilo približno 2,8 milijuna mladih, od čega njih gotovo 2,3 milijuna u eurozoni.

Na mjesečnoj razini njihov broj smanjen je za 19 tisuća na području primjene zajedničke europske valute i za 25 tisuća na razini Unije. U usporedbi s istim mjesecom 2024. godine broj nezaposlenih mladih smanjio se u eurozoni za 43 tisuće i za 63 tisuće u EU.

Dvoznamenkasta većina

I u ožujku daleko najvišu stopu nezaposlenosti među mladima bilježila je Španjolska, od 26,6 posto. U stopu ju prati Grčka gdje je iznosila 25,2 posto, a blizu je i Švedska s 23,8 posto. Samo pet zemalja bilježilo je jednoznamenkaste stope nezaposlenosti među mladima, a daleko je najniža ponovo bila u Njemačkoj gdje je iznosila 6,5 posto.

Slijede Malta i Nizozemska gdje je iznosila 7,7 odnosno 8,9 posto. Hrvatska, Belgija, Cipar, Rumunjska i Slovenija objavljuju tromjesečne podatke o nezaposlenosti mladih.

U prvom tromjesečju Hrvatska je bilježila stopu nezaposlenosti mladih od 16,1 posto, nižu za 0,1 postotni bod nego u prethodna tri mjeseca. Bez posla je u prva tri ovogodišnja mjeseca bilo 19 tisuća mladih, kao i u razdoblju od listopada do prosinca lani, potvrdio je Eurostat važeću procjenu.