Ministarstvo pravosuđa predlaže uvođenje "revizije po dopuštenju" i oglednog postupka

Uvođenjem "revizije po dopuštenju" Ministarstvo predlaže napuštanje sadašnje podijele revizije na redovnu i izvanrednu, a dopuštenje revizije će moći proizlaziti iz zakona ili će se moći zatražiti od Vrhovnoga suda.

Sužava se mogućnost podnošenja redovne revizije

Predloženim zakonskim izmjenama tako se sužava mogućnost podnošenja tzv. redovne revizije i zapravo se radi o modifikaciji ranijeg sustava u kojem je o dopuštenosti revizije stajalište trebao zauzeti drugostupanjski sud, što se u praksi nije pokazalo naročito uspješnim. Drugostupanjski sudovi, naime, nisu bili spremni dopuštati revizije protiv vlastitih sudskih odluka, stoji u obrazloženju izmjena Zakona.

Razlog zbog kojeg bi revizija bila dopuštena moralo bi biti isključivo pravno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno pravno pitanje važno za razvoj prava kroz sudsku praksu, navodi se u obrazloženju.

Prijedlog za dopuštenost revizije stranka bi mogla podnijeti u roku 30 dana od dana primitka drugostupanjske presude. Nakon što bi vijeće od pet sudaca Vrhovnog suda zauzelo stajalište, protiv kojeg nije dopušten pravni lijek, da je riječ o pitanju važnom za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno za razvoj prava kroz sudsku praksu, stranka bi mogla podnijeti reviziju u roku 30 dana od primitka odluke.

Novi koncept prava na reviziju primjenjivao bi se u svim postupcima u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska odluka, ali i na podnošenje, sadržaj i postupak povodom revizije prema posebnim zakonima u kojima je drugostupanjska odluka donesena nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.

"Oglednim postupkom" ubrzalo bi se postupanje gdje je meritum stvari isti

Uvođenjem novog instituta tzv. oglednog postupka želi se ubrzati postupanje u svim onim postupcima u kojima je bit (meritum) stvari u pogledu pravnog pitanja isti, a koji su pokrenuti u većem broju ili se njihovo pokretanje očekuje u kraćem razdoblju.

Ogledni postupak započinjao bi na sudu prvog stupnja (sjednica sudskog odjela) koji bi, ako procijeni da se radi pravnom pitanju važnom za jedinstvenu primjenu prava, a koje se pojavljuje u većem broju postupaka, predmet dostavljao Vrhovnom sudu. On bi nakon provedene procedure, koja uključuje očitovanje svih predsjednika prvostupanjskih sudova o postojanju i broju takvih sporova, donosio konačnu odluku, a prvostupanjski sudovi bili bi vezani pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda.

Odlukom koju zauzme Vrhovni sud jamči se jedinstvena primjena prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno na taj način razvija se pravo kroz sudsku praksu, što je ustavna zadaća Vrhovnog suda, navodi se u obrazloženju.

Izmjenama Zakona propisuje se i jedinstveni rok od 15 dana za podnošenje žalbe u svim vrstama postupaka, a radi ubrzanja postupka i rasterećenja sudova propisuju se veće ovlasti sudskim savjetnicima za donošenje odluka u nespornim odlukama (presude na temelju priznanja odnosno presude na temelju odricanja).

U postupcima pred trgovačkim sudovima sudskim savjetnicima dalo bi se ovlaštenje da prethodno ispituju tužbu i dostavljaju je tuženiku na odgovor, te da donose odluke koje bi mogao donijeti sudac bez održavanja ročišta, kao i odluke o prekidu postupka, nastavku prekinutog postupka i obustavi postupka iz razloga navedenih zakonom.