Pikamäe najprije donosi svoje stajalište o tome je li europski sud nadležan za slovensku tužbu, no ako bi se sud i proglasio nenadležnim za taj slučaj, to "nikako ne znači da bi arbitražna presuda prestala važiti. Taj sud naime ne odlučuje o validnosti arbitražnog sporazuma nego o tome krši li nepoštovanje arbitražne presude europski pravni poredak", piše u komentaru mariborski list. Kako dodaje, za Sloveniju će i u slučaju nenadležnosti suda važiti premisa da je arbitražni sporazum važeći i da je arbitražna presuda dio omeđunarodnog prava, dok službeni Zagreb inzistitra na nenadležnosti europskog suda jer smatra da su granična pitanja stvar međunarodnog, a ne europskog prava, tumači komentator "Večeri" Boris Javšovec. Zagreb inzistira da je Slovenija zabranjenom komunikacijom bivše slovenske agentice u arbitraži Simone Drenik i tadašnjeg arbitra Jerneja Sekoleca kompromitirala arbitražu, te navela Hrvatsku da istupi iz arbitraže.
Sudski postupak u Luxembourgu u kojem Slovenija tuži Hrvatsku bio bi presedan jer su slučajevi tužbi članice EU-a protiv druge članice izuzetno rijetki, a na tom sudu se obično procesuiraju tužbe Europske komisije protiv neke od članica, navodi "Večer". Podsjeća da se u slučaju tužbe Slovenije protiv Europske komisije u slučaju slovensko-hrvatskog spora zbog vina teran dogodilo upravo obrnuto - jedna je članica tužila Komisiju zbog njenog navodnog pogodovanja drugoj članici.