Tajni podaci širi su pojam od klasificiranih podataka. Svojstvo klasificiranih podataka nemaju službena tajna, poslovna tajna, profesionalna tajna, ni druge vrste tajni koje ne ulaze u doseg Zakona o tajnosti podataka.
Ponekad možemo čuti ili pročitati da je neki podatak klasificiran kao poslovna tajna, ili kao službena tajna. U oba slučaja riječ je o pogrešnom korištenju pojma klasificiranih podataka.
Klasificirani su samo oni podaci koji su kao takvi označeni u primjeni Zakona o tajnosti podataka ("Narodne novine" br. 79/07., 86/12.). Klasificiranjem podataka štiti se javni interes, i to ne bilo koji, već onaj povezan s nekom od vrijednosti zaštićenih u člancima 6. i 9. toga Zakona. Riječ je o temeljima Ustavom utvrđenog ustrojstva Republike Hrvatske, neovisnosti, cjelovitosti i sigurnosti Republike Hrvatske, međunarodnim odnosima Republike Hrvatske, obrambenoj sposobnosti i sigurnosno-obavještajnom sustavu, sigurnosti građana, osnovama gospodarskog i financijskog sustava Republike Hrvatske, znanstvenim otkrićima, pronalascima i tehnologijama od važnosti za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske, te o djelovanju i izvršavanju zadaća državnih tijela. Prema članku 5. Zakona o tajnosti podataka, klasificiranje podataka ograničeno je na državna tijela u području obrane, sigurnosno-obavještajnog sustava, vanjskih poslova, javne sigurnosti, kaznenog postupka te znanosti, tehnologije, javnih financija i gospodarstva ukoliko su podaci od sigurnosnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Postoje podaci koji se također štite u javnom interesu, ali ne ulaze u krug klasificiranih podataka. To su razne vrste službenih tajni, koje ne ulaze u područja iz članka 5. Zakona o tajnosti podataka. Za razliku od klasificiranih podataka, generalno uređenih Zakonom o tajnosti podataka, službene tajne nemaju svoj opći, „krovni“ zakon, već su uređene nizom posebnih (sektorskih) zakona. Terminološki promatrano, tri su skupine službenih tajni. U prvoj su one izričito nazvane službenim tajnama.1 U drugoj su tajne označene drugim nazivom, premda je, u biti, riječ o službenoj tajni (na primjer, porezna tajna, inspekcijska tajna). U treću skupinu pripada propisivanje dužnosti čuvanja pojedinih vrsta službenih podataka, bez označavanja tih podataka posebnim nazivom.2
Naposljetku, svojstvo klasificiranih podataka nemaju ni privatne tajne, u koje pripadaju poslovna tajna i profesionalna tajna. Ove dvije vrste tajni u prvom su redu uređene člancima 19.-27. Zakona o zaštiti tajnosti podataka ("Narodne novine" br. 108/96., 79/07.), vezano uz članak 34. Zakona o tajnosti podataka.
Dakle, svi klasificirani podaci su ujedno i tajni podaci, ali svi tajni podaci nisu nužno i klasificirani podaci.
dr. sc. Alen Rajko
^ 1 Primjerice, članak 15. Zakona o upravnoj inspekciji ("Narodne novine" br. 15/18., 98/19.), članak 9. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga ("Narodne novine" br. 140/05., 154/11., 12/12.).
^ 2 U treću skupinu ulazi npr. obveza čuvanja podataka prema člancima 130. i 131. Zakona o sudovima ("Narodne novine" br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18., 126/19., 130/20., 21/22., 60/22., 16/23.).
