Izvanredni otkaz ugovora o radu reguliran je člankom 116. Zakona o radu koji glasi:
„ (1) Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.
(2) Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
(3) Stranka ugovora o radu koja, u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, izvanredno otkaže ugovor o radu, ima pravo od stranke koja je kriva za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza.“
U sudskoj praksi najčešći razlozi za izvanredni otkaz su: odbijanje izvršenja ugovorenog rada, neopravdani izostanak s posla (ili kašnjenje i raniji odlasci s posla), konzumiranje opojne droge ili alkohola na radnom mjestu, neistinito prikazivanje troškova na štetu poslodavca, sastavljanje i uporaba neistinitih izvješća o poslovanju, povreda zakonske zabrane natjecanja, obavljanje privatne aktivnosti sredstvima poslodavca unutar ili izvan radnog vremena, obavljanje poslova tijekom bolovanja kojima se otežava ozdravljenje, sudjelovanje u nezakonitom štrajku, verbalni ili fizički napad na radnom mjestu, odavanje poslovne tajne, neovlašteno iznošenje dokumentacije poslodavca izvan radnih prostorija, ostavljanje imovine poslodavca bez nadzora, neispunjenje predviđene norme krivnjom radnika, izazivanje štete, odbijanje prekovremenog rada, napad na čast i ugled poslodavca, pronevjera novčanih sredstava, sukob radnika s drugim radnicima.1
Prvo ćemo navesti neke presude gdje je izvanredni otkaz sud ocijenio kao zakonit.
Županijski sud u Splitu odlukom broj Gž R 159/2022-2 od 23.02.2022. godine zaključio je da je valjana je i zakonita odluka poslodavca o izvanrednom otkazu koji se uručuje radniku u slučaju kada je poslodavac dokumentirao sve propuste radnika i kada je evidentno da isti imaju takvu težinu da se ni u kojem slučaju ne mogu smatrati lakšim propustima. Naime u konkretnom slučaju prvostupanjski je sud utvrdio da je tužitelj radeći poslove na svom radnom mjestu nadzornika tehničke ispravnosti vozila imao osnovni radni zadatak nadziranje tehničke ispravnosti vozila i da je bio dužan vozilo u slučaju utvrđenih nedostataka proglasiti tehnički neispravnim, a kako je to propisano odredbama Pravilnika o tehničkim pregledima vozila, a tužitelj je u svom radu ovjerio vozilo tehnički ispravnim iako je isto bilo tehnički neispravno te je time izvršio povredu obveze iz radnog odnosa koja mu se stavlja na teret što je prema sudu bilo razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu.
Županijski sud u Osijeku, odlukom broj Gž R 1309/2021-2 je zaključio da radnik, koji poslodavcu prilikom zapošljavanja dostavi krivotvorenu svjedodžbu o završenom srednjoškolskom obrazovanju, čini osobito tešku povredu iz radnog odnosa i poslodavac je ovlašten tom radniku uručiti izvanredni otkaz čak i u slučaju da krivotvorena svjedodžba nije bila nužni uvjet za zapošljavanje.
Županijski sud u Karlovcu odlukom broj Gž R 13/2019-2 od. 04.03.2020. godine je utvrdio da je zakonita presuda suda kojom je potvrđena odluka poslodavca o izvanrednom otkazu radniku koji je kao blagajnik poslodavca stornirao račune i uzimao gotovinu iz blagajne, neovisno o visini gotovine koju je radnik uzimao, jer je za izvanredni otkaz dostatno da je poslodavac na temelju objektivne prosudbe izgubio povjerenje u radnika.
Dalje ćemo navesti odluke o izvanrednom otkazu koje su sudovi cijenili kao nezakonite. Sud je cijenio da izvanredni otkaz nije opravdan u slučajevima kad je radnik odbio izvršiti radni nalog a riječ je o poslovima koji zahtijevaju posebna znanja i nisu ugovoreni kao radnikova obveza ugovorom o radu te kad radnik nije dostavio potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad u roku.2 Možemo navesti za primjer odluku Županijskog suda u Osijeku, broj Gž R 184/2020-2 gdje je sud utvrdio da otkaz nije bio zakonit u slučaju kad je radnik došao na radno mjesto alkoholiziran, no svojim ponašanjem nije odavao alkoholiziranost niti je obavljao opasnu djelatnost te tako nije ugrozio druge ili sebe. Kada se poslodavac odlučuje na izvanredni otkaz radniku, kao najteži oblik prestanka radnog odnosa, bez otkaznog roka i bez prava radnika na Zavodu za zapošljavanje, tada je dužan voditi računa o navedenim posljedicama za radnika, a u konkretnom slučaju iako je radnik bio alkoholiziran te iako je poslodavac propisao internim aktima nultu toleranciju za alkohol, radnik nije prouzročio nikakvu štetu za poslodavca.
Županijski sud u Varaždinu je odlukom broj Gž 803/2019-2 utvrdio da izostanak s rada zbog određivanja pritvora ne može biti sam po sebi opravdan razlog za izvanredan otkaz ugovor o radu. U ovom slučaju sud je utvrdio da zbog izostanka tužitelja s rada 7 dana, nije došlo do poremećaja u procesu rada jer je i iz potvrde poslodavca dostavljene u spis razvidno da je izvršena preraspodjela posla te da zbog prestanka rada tužitelja nije bilo potrebe zapošljavanja novih radnika iz čega je logičan zaključak da u 7 dana izostanka tužitelja s posla nije došlo da poremećaja u procesu rada, s time da niti razlog određivanja pritvora tužitelja koji ni na koji način nije u vezi s poslom ne može biti opravdan razlog otkazivanja, a niti je sam izostanak bio neopravdan. Županijski sud u Splitu je u drugom slučaju, odlukom broj Gž R 784/2019-2 od 30.10.2019. godine zaključio da nije zakonita odluka poslodavca o izvanrednom otkazu radniku koji se bez najave i samoinicijativno udaljio s radnoga mjesta i koji je idući dan dostavio poslodavcu potvrdu o nesposobnosti za rad, jer je radnik naknadnom liječničkom dokumentacijom opravdao taj odlazak s posla. Županijski sud u Osijeku je presudom broj Gž R 222/2020-3 od 18.02.2021. godine cijenio da su bili nevaljani razlozi poslodavca za izvanredni otkaz te da radni odnos nije prestao u slučaju kad je sud utvrdio činjenično stanje gdje je radnik bio dostavljač, i da je njegovim propustom došlo do kašnjenja dostave važnih pošiljaka za nekoliko sati, ali da zbog tog kašnjenja nije uopće nastala šteta te da radnik nije imao prije nikakvih pisanih upozorenja od poslodavca, i još uz to da se radničko vijeće protivilo izvanrednom otkazu za tog radnika.
Zakonodavac nije propisao opravdane razloge za izvanredan otkaz ugovora o radu jer se svaki slučaj mora posebno cijeniti te je stoga nužno ažurno praćenje sudske prakse iz ovog područja. Uz opravdan razlog za otkaz nužno je i da nastavak radnog odnosa više nije moguć, to jest da je izgubljeno povjerenje bilo koje ugovorne strane.
Zorica Stojanović, mag. iur.
______________________________________
^ 1Juras, Damir, Erceg Ćurić, Ivana, Izvanredni otkaz ugovora o radu s osvrtom na sudsku praksu, dostupno na https://hrcak.srce.hr/file/315993
^ 2 Juras, Damir, Erceg Ćurić, Ivana, Izvanredni otkaz ugovora o radu s osvrtom na sudsku praksu, dostupno na https://hrcak.srce.hr/file/315993
