DZS predstavio prijedlog izmjena i dopuna Zakona o službenoj statistici

Prijedlog zakona ide uskoro u javno savjetovanje, a u DZS-u se nadaju da bi do kraja drugog kvartala ove godine novi zakon mogao biti usvojen u Hrvatskom saboru. Zakonodavni prijedlog predstavila je Lidija Brković, ovlaštena za obavljanje poslova glavne ravnateljice DZS-a, koja je pojasnila da se zakon prilagođava europskoj uredbi o službenoj statistici, koja DZS-u predstavlja "glavnu" uredbu po kojoj obavlja poslove službene statistike.

Tako, kada je riječ o usklađivanju nacionalnog i europskog statističkog pravnog okvira, najbitnije predložene zakonodavne izmjene se odnose na provođenje statističkih aktivnosti u kriznim situacijama, pristup novim izvorima podataka za potrebe provedbe aktivnosti službene statistike, te na razmjenu podataka koji nisu povjerljivi između nositelja službene politike.  

"Prihvaćanjem ovih izmjena moći ćemo bolje iskoristiti potencijal novih izvora podataka te na vrijeme odgovoriti na potrebe naših korisnika. To će pomoći da službena statistika ostane pouzdana i da se i dalje razvija u skladu s europskim pravilima, ali i našim stvarnim potrebama", izjavila je Brković.

Govoreći o provođenju statističkih aktivnosti u kriznim situacijama, kazala je da je "određenih statističkih situacija", nažalost, bilo i u nedavnoj prošlosti, a kada službena statistika "možda nije mogla na vrijeme reagirati onako kako se očekivalo". Istaknula je da je tome bilo tako zbog regulatornih ograničenja, s obzirom da sva statistička aktivnost u toku godine mora biti navedena u godišnjem provedbenom planu.

Prema njenim riječima, kada se ova uredba donosila na razini Eurostata, odlučeno je da, ukoliko dođe do nekih kriznih situacija, Eurostat je taj koji mora procijeniti postoji li potreba za nekom dodatnom statistikom koju bi tada ta agencija i države članice prikupljale za vrijeme trajanja određene krizne situacije, primjerice energetske krize. "U provedbi tih novih statistika države sudjeluju dobrovoljno, ali ako se na to odluče moraju sudjelovati cijelo vrijeme trajanja te krizne situacije, najdulje do 12 mjeseci", dodala je Brković.

Pristup privatnim izvorima podataka predstavlja velik potencijal u proizvodnji statistike

Kada je riječ o pristupu privatnim izvorima podataka, to u DZS-u "vide kao veliki potencijal u proizvodnji službene statistike". Pojašnjavaju da se ovime regulira pravo na pristup podacima privatnih imatelja podataka, odnosno njihova obveza da na traženje DZS-a te podatke daju bez naknade. To se prvenstveno odnosi na pravne osobe, uglavnom poduzeća, koje u okviru svojih aktivnosti stvore određenu veliku bazu podataka koja bi bila korisna za proizvodnju službene statistike.

U slučaju nepoštovanja zakonskih odredbi za privatne imatelje podataka se propisuju i novčane kazne, kao i za nositelje službene statistike ukoliko bi dobivene podatke koristili protivno zakonskim odredbama. Brković pojašnjava da prekršajne odredbe postoje i u trenutnom zakonu, no do sada nisu primjenjivane. Napominje da su se i do sada razmjenjivali podatci s određenim pravnim osobama, no možda ne u potrebnoj mjeri za "zadovoljenje službenih potreba", pa bi tako zakonskim izmjenama postojao veći obuhvat.

Kada je riječ o građanima, oni su uključeni u proizvodnju službene statistike putem anketnih istraživanja, između ostalog u prošlosti su sudjelovali i u popisima stanovništva, no na njih se predložene zakonodavne izmjene ne odnose. Treća značajnija promjena odnosi se na razmjenu podataka koji nisu povjerljivi, a između nositelja službene statistike, što su, uz DZS i Hrvatska narodna banka te neka druga tijela javne vlasti. 

"DZS-u i ostalim nositeljima službene politike u RH omogućuje se razmjena podataka koji nisu povjerljivi, na pisani zahtjev, ako postoji potreba i ako su podaci dostupni u zbirnom obliku te pod uvjetom da ih se koristi isključivo za statističku svrhu i radi poboljšanja kvalitete službene statistike", navode iz DZS-a.