Veliki broj djece u cijeloj Europi osjeća se isključeno i ističe diskriminaciju kao ključno pitanje prava na koje treba obratiti pozornost. Slično je i u Republici Hrvatskoj, što možemo iščitati iz Izvješća o radu pravobraniteljice za djecu za 2021. godinu. Broj prijava diskriminacije djece u zadnjih pet godina raste. Djeca snažno doživljavaju nemogućnost obrazovanja, igranja, provođenja slobodnog vremena s drugima i to na njima ostavlja tragove za cijeli život. Sa stajališta ljudskih prava, kvaliteta nekog društva mjeri se prema tome kako se ono odnosi prema svojim najranjivijim i najmarginaliziranijim grupama. Takvih grupa djece ima nekoliko, poput djece s teškoćama u razvoju, djece bez roditeljske skrbi, djece pripadnika manjina, uključujući romsku djecu, djece u pokretu ili djece koja su na neki drugi način pogođena migracijom, djece lišene slobode, djece koja žive i/ili rade na ulici i djece čiji su roditelji u zatvoru.
Odbor za prava djeteta UN-a je 2016. godine donio "Opći komentar br. 19. (2016.) o izdvajanju sredstava iz javnih proračuna za ostvarenje dječjih prava“ kako bi pomogao državama u provedbi članka 4. Konvencije o pravima djeteta u vezi s javnim proračunima. Opći komentar ima za cilj, uz poboljšanje razumijevanja obveza iz Konvencije, potaknuti stvarnu promjenu u načinu planiranja, donošenja, izvršenja te praćenja proračuna kako bi se unaprijedila provedba Konvencije i njezinih fakultativnih protokola. Navedeni cilj ima implikacije na mjere koje u cijelom proračunskom procesu poduzimaju sve razine odlučivanja. Sukladno Općem komentaru, države stranke nemaju diskrecijsko pravo odlučiti hoće li ili neće ispuniti svoju obvezu poduzimanja odgovarajućih zakonodavnih, administrativnih i drugih mjera potrebnih za ostvarivanje dječjih prava, što uključuje i mjere koje se odnose na javne proračune.
Kako bi se olakšala izrada dječjeg proračuna, odnosno godišnjeg izvještaja o izvršenju dječjeg proračuna, Ministarstvo financija je 2018. izradilo Metodološki priručnik za izradu dječjeg proračuna. Obveznici donošenja dječjeg proračuna su ministarstva i druga državna tijela. U izradu dječjeg proračuna moraju aktivno biti uključeni svi proračunski korisnici unutar obveznika, npr. agencije, zavodi i ostala tijela u nadležnosti obveznika koja doprinose ostvarenju dječjih prava. Kako bi se omogućilo praćenje ostvarivanje dječjeg proračuna obveznici su dužni izraditi godišnji izvještaj o izvršenju dječjeg proračuna. Na temelju dostavljenih godišnjih izvještaja o izvršenju, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku izrađuje godišnji izvještaj o izvršenju dječjeg proračuna Republike Hrvatske. Dječji proračun i godišnji izvještaj o izvršenju dječjeg proračuna moraju biti izrađeni u propisanom formatu.
Izrada dječjeg proračuna na lokalnoj i regionalnoj razini još nije obveza, već je svojevrsna preporuka. Unatoč tome, postoje primjeri dobre prakse funkcioniranja dječjeg proračuna na razini regionalne samouprave, npr. Krapinsko-zagorska županija, koja oko 45 % sredstava izdvaja za dječji proračun. Po novom Izvješću pravobraniteljice za djecu, to je jedina županija koja je još 2019. krenula s Participativnim dječjim proračunom, s ciljem jačanja dječje uključenosti u donošenje odluka, aktivnog sudjelovanje djece u kreiranju i provedbi proračuna, razvoja suradnje i dijaloga i direktnog zadovoljavanje potreba djece u zajednici. Svake godine županija objavljuje Javni poziv za prijavu prijedloga za participativni dječji proračun. Nakon provedenog javnog natječaja, dječji gradonačelnici i načelnici izabiru projekte koji će se financirati u okviru Javnog poziva, a sve kako bi što bolje odgovorili na stvarne potrebe djece, promicali socijalnu i demokratsku uključenost te osigurali efikasniju potrošnju javnoga novca.
Ukupna socijalna ulaganja u djecu i obitelj u RH niža su od prosjeka zemalja EU-a, a također, Hrvatska ulazi u skupinu zemalja sa slabije razvijenim sektorom usluga za djecu. Zato bi zaštita prava i interesa djece i sredstava namijenjenih djeci trebala biti imperativ kojeg je moguće ostvariti jedino ako Republika Hrvatska ima cjeloviti, kontinuirani dječji proračun koji će sustavno pratiti ulaganje u djecu i programe za djecu, kao i učinak financijskih ograničenja na život i ostvarivanje prava djece, odnosno biti uspješan mehanizam identificiranja i realiziranja potreba djece.
Željko Čižmek, mag. act. soc.
