Normativno, već je oko 65 zakona izmijenjeno na način da se odredbe koje na bilo koji način spominju službenu valutu Republike Hrvatske (najčešće se radi o prekršajnim odredbama) izraženu u kunama sada iskazuju u eurima. Stupaju na dan 1. 1. 2023., s obzirom na to da je Odlukom o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 85/2022.) u članku II. propisano da tog datuma euro postaje službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja. Do kraja godine, prema najavama, još će 20-ak zakona biti izmijenjeno na isti način.
Do 31. prosinca 2022. godine, kuna je i dalje službena valuta. Zakonom o uvođenju eura je propisan period dvojnog iskazivanja člancima 42. – 55. Taj period traje od 5. rujna 2022. godine do 31. prosinca 2023. godine.
Obveznici dvojnog iskazivanja su: poslovni subjekt, kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac, drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje, Hrvatska banka za obnovu i razvitak i pružatelj financijskih usluga imaju obvezu dvojnog iskazivanja prema potrošačima u Republici Hrvatskoj.
Člankom 48. je propisano da je tijelo javne vlasti dužno u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 43. stavka 1. ovoga Zakona dvojno iskazivati cijene i druge novčane iskaze vrijednosti u sudskim, upravnim i drugim pojedinačnim aktima koje donosi. U aktima iz stavka 1. ovoga članka dvojno se iskazuje ukupan iznos novčane obveze ili prava uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. Iznimno se ta obaveza dvojnog iskazivanja ne primjenjuje na ugovore koje tijelo javno vlasti sklapa sa poslovnim subjektima i drugim tijelima javne vlasti. Pojedinačni akti i nalozi za plaćanje, izdani u razdoblju dvojnog iskazivanja moraju sadržavati iznos u kuni i iznos u euru uz navođenje fiksnog tečaja konverzije u tom aktu ili u opisu plaćanja
Fiksni tečaj konverzije mora biti istaknut, kako je navedeno, u tim aktima. Isti je, poznato je, 1 EUR = 7.53450 HRK.
Iako su posljednje izmjene Zakona o parničnom postupku stupile na snagu dana 1. rujna 2022. godine, nisu sadržavale promjene potrebne za prilagodbu pravosudnog sustava uvođenju eura. Stoga su donesene, a 3. listopada 2022. i objavljene nove izmjene Zakona o parničnom postupku.
One se primarno odnose na sankcije i novčane vrijednosti kod utvrđivanja vrijednosti predmeta spora.
U nastavku donosimo popis konkretnih izmjena, po člancima:
- članak 10. – u slučaju težih zlouporaba prava u postupku, sud će kazniti novčanom kaznom od 60,00 EUR do 1.320,00 EUR fizičku, odnosno 330,00 EUR do 6.630,00 EUR pravnu osobu;
- članak 13. – sudski savjetnici su ovlašteni u parničnom postupku voditi postupak i predlagati sucu odluke za isplatu novčane tražbine ako vrijednost predmeta spora ne prelazi 13.270,00 EUR, odnosno 66.360,00 EUR u trgovačkim sporovima;
- članak 40. st. 5. – ako se ne utvrdi vrijednost predmeta spora do zaključenja glavne rasprave, smatrat će se da je vrijednost predmeta spora 6.630,00 EUR;
- članak 91. – ako u parnicama o imovinskopravnim zahtjevima vrijednost spora prelazi 6.630,00 EUR, punomoćnici pravnih osoba mogu biti samo osobe sa položenim pravosudnim ispitom;
- članak 95. st. 3. – odvjetnički vježbenik može mijenjati odvjetnika u parnicama gdje VPS ne prelazi 6.630,00 EUR;
- članak 110. – kazne za vrijeđanje suda u podnescima su za fizičku osobu 60,00 EUR do 660,00 EUR, a za pravne osobe 260,00 EUR do 2.650,00 EUR;
- članak 221.b st. 2. – sud može zatražiti od Ministarstva financije, Porezne uprave podatak je li tuženik koristio pravo na odbitak pretporeza u situaciji ako tražbine po pojedinačnom računu ne prelaze iznos od 1.320,00 EUR;
- članak 248. st. 1. i 2. – svjedok može biti kažnjen sa 60,00 EUR do 1.320,00 EUR zbog neopravdanog nedolaska, udaljavanja sa ročišta, neopravdanog odbijanja da odgovori na pitanja ili uskrate svjedočenja;
- članak 255. – novčana kazna od 60,00 EUR do 1.320,00 EUR je predviđena za vještaka koji ne dođe na ročište, ne podnese nalaz i mišljenje u određenom roku ili odbije vještačiti bez opravdana razloga;
- članak 318. - novčana kazna od 60,00 EUR do 1.320,00 EUR je predviđena za osobu koja u podnesku ili na ročištu vrijeđa sud ili druge sudionike u postupku, ometa rad ili se ne pokorava naredbama suda;
- članak 447. - kad se tužbeni zahtjev odnosi na dospjelo glavno potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 660,00 eura, sud će izdati platni nalog protiv tuženika iako tužbi nisu priložene vjerodostojne isprave, ali je u tužbi iznesena osnova i visina dugovanja i naznačeni dokazi na temelju kojih se može utvrditi istinitost tužbenih navoda. U sporovima iz nadležnosti trgovačkih sudova platni nalog iz stavka 1. ovoga članka sud će izdati kad se tužbeni zahtjev odnosi na dospjelu glavnu tražbinu u novcu koja ne prelazi svotu od 2650,00 eura.
- članak 458., 460. – spor male vrijednost te spor povodom prigovora protiv platnog naloga je onaj gdje tužbeni zahtjev ne prelazi 1.320,00 EUR;
- članak 464. – ako se preinači tužbeni zahtjev tako da isti prelazi svotu od 1.320,00 EUR, onda se postupak dovršava po redovnom postupku; ako se smanji ispod navedene svote, provodi se po odredbama postupka u sporovima male vrijednosti;
- članak 495.a (trgovački sporovi) – ako se vrijednost predmeta spora ne utvrdi, tada se smatra da je vrijednost 13.270,00 EUR;
- članak 502. st. 1. – spor male vrijednosti je spor gdje vrijednost predmeta spora ne prelazi 6.630,00 EUR.
Filip Galić, dipl. iur.
Izvori:
1. Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj
2. Odluka o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj
