Ženevske konvencije 77 godina temelj zaštite u oružanim sukobima

Četiri Ženevske konvencije usvojene su 12. kolovoza 1949. godine u Ženevi, nakon razaranja i milijuna žrtava Drugoga svjetskog rata. Njima je uspostavljen sustav zaštite ranjenika i bolesnika na kopnu i moru, ratnih zarobljenika te civilnog stanovništva tijekom oružanih sukoba. Njihovu su zaštitu dodatno ojačali Dopunski protokoli iz 1977. i 2005. godine, navodi Hrvatski Crveni križ (HCK).Temelje suvremenog međunarodnog humanitarnog prava inicirao je švicarski poduzetnik Henri Dunant. Nakon što je 1859. svjedočio stradanjima ranjenih vojnika u Bitki kod Solferina pokrenuo je inicijativu koja je pridonijela osnivanju Međunarodnog odbora Crvenog križa i razvoju međunarodnih pravila o zaštiti žrtava rata.

Zamjenica izvršnog predsjednika HCK-a Marina Pinjagić Telak istaknula je da vrijednost Ženevskih konvencija danas nije ništa manja nego prije 77 godina. „Ženevske konvencije nisu samo pravni dokumenti. One predstavljaju univerzalnu obvezu čovječanstva da i u vrijeme rata zaštiti ljudsko dostojanstvo. Njihova poruka danas je jednako snažna kao i 1949. godine - čovječnost ne smije biti žrtva rata“, rekla je Pinjagić Telak.

Suvremeni sukobi pokazuju važnost poštivanja pravila

Na važnost njihova poštivanja, navodi HCK, upozoravaju i suvremeni oružani sukobi. Napadi na bolnice, škole i drugu civilnu infrastrukturu te ograničavanje ili blokiranje dopreme humanitarne pomoći imaju razorne posljedice za civilno stanovništvo i predstavljaju ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Danas u svijetu istodobno traje više od 130 oružanih sukoba, navodi HCK, ističući da najveći izazov međunarodnog humanitarnog prava više nije razvoj novih pravnih normi, nego njihova dosljedna provedba i poštivanje. „Pravila postoje. Ono što danas nedostaje jest politička volja da se ona dosljedno primjenjuju. Svako kršenje Ženevskih konvencija nije samo povreda međunarodnog prava, nego i narušavanje temeljnih vrijednosti na kojima počiva suvremena međunarodna zajednica“, istaknula je Pinjagić Telak.

Posebnu odgovornost imaju politički čelnici država, smatraju u HCK-u, jer oružani sukobi najčešće nisu neizbježni, već su posljedica neuspjeha politike, izostanka dijaloga i nedostatka pravodobnog djelovanja. Stoga pozivaju međunarodnu zajednicu da međunarodno humanitarno pravo učini jednim od svojih političkih prioriteta te ulaže u mirno i pravedno rješavanje sukoba.

Hrvatski Crveni križ promiče međunarodno humanitarno pravo

Hrvatski Crveni križ, kao dio Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, desetljećima promiče međunarodno humanitarno pravo kroz obrazovanje, suradnju s državnim institucijama, akademskom zajednicom i brojnim partnerima. Obilježavanje 77. obljetnice Ženevskih konvencija, poručuju iz HCK-a, nije samo prisjećanje na jedan od najvažnijih međunarodnopravnih dokumenata 20. stoljeća, nego i poziv na obnovu zajedničke predanosti njegovim načelima. "One nas podsjećaju da ni u ratu ne smijemo izgubiti ono što nas čini ljudima. Njihovo očuvanje nije samo pravna obveza država, nego moralna odgovornost svih nas. Samo poštivanjem međunarodnog humanitarnog prava možemo sačuvati ljudski život, dostojanstvo i nadu u mir“, zaključila je Marina Pinjagić Telak.