Zakon o referentnim vrijednostima u Saboru: Veća pouzdanost financijskih indeksa

Riječ je o zakonu kojim se hrvatski okvir dodatno usklađuje s pravilima Europske unije koja uređuju financijske indekse, poput Euribor, koji se koriste za određivanje kamata na kredite i u drugim financijskim ugovorima. "Neće doći do promjene kamatnih stopa, one reagiraju na neke druge uzroke", rekao je Ćorić, dodavši da je cilj zakona "povećanje transparentnosti i smanjenje administrativnog opterećenja".

Ivica Baksa (NPS) naglasio je da referentne vrijednosti imaju izravan utjecaj na građane. "Na papiru govorimo o indeksima i tržištima, ali u stvarnosti govorimo o kamatama na kredite, vrijednosti mirovinskih fondova i štednji naših građana", rekao je.

Ne smanjuje se razina zaštite

Ćorić je odgovorio da se razina zaštite ne smanjuje te da nadzor ostaje u nadležnosti Hrvatske narodne banke i HANFA-e. Govoreći o zaduženosti građana, naveo je da "oko 70 posto kreditnog portfelja ima fiksnu kamatnu stopu", što sustav čini otpornijim na moguće promjene kamata.

Istaknuo je i da cilj zakona nije izravna zaštita od rasta kamata, nego usklađivanje s EU pravilima, uz moguće dugoročne pozitivne učinke kroz veću transparentnost i integraciju tržišta. Izmjenama zakona uvodi se regulatorni pristup prema kojem se stroži nadzor primjenjuje na ključne i značajne referentne vrijednosti, dok se za manje uvodi blaži režim. Uz vladajuće, zakon su podržali i oporbeni klubovi, uz određene kritike i upozorenja.  

U ime Kluba SDP-a Boris Piližota upozorio je da se iza tehničkih pojmova, poput referentnih vrijednosti, kriju konkretni učinci na standard građana i na kreditne stope i kamate. "Iza tih pojmova stoje pitanja koliko će netko plaćati kredit ratu kredita svaki mjesec", rekao je, istaknuvši važnost stabilnog i jasno uređenog sustava koji osigurava predvidljivost kamata i financijskih ugovora.

Boris Lalovac dodao je da je ključna pouzdanost nadzora referentnih vrijednosti kako bi se zaštitili krajnji korisnici i očuvalo povjerenje u financijski sustav. Božo Petrov poručio je da Most podržava zakona, ali uz kritiku manjkavosti u provedbi i nejasnog regulativnog okvira. "Ono što sporimo je nejasnoća tamo gdje mora postojati jasnoća, vakuum odgovornosti tamo gdje postoji nositelj odgovornosti, i zakonodavna inertnost tamo gdje je nakon prvog čitanja postojala prilika za doradu", rekao je. 

Podršku zakonu dao je i HDZ, pri čemu su istaknuti ciljevi sigurnosti i zaštite svih sudionika na tržištu kapitala. "Cilj je sigurnost pravnih i fizičkih osoba na tržištu", rekao je Anton Kliman, dok je Marin Mandarić dodao da zakon osigurava pravnu sigurnost i stabilnost za sve sudionike financijskog sustava, posebno u kontekstu međunarodnog usklađivanja s EU regulativom. Klub Domovinskog pokreta također podržao zakon, uz upozorenja na provedbu.

Tomislav Josić istaknuo je potrebu jasnog razgraničenja nadležnosti između nacionalnih i europskih tijela, te upozorio na pitanje spremnosti sustava za primjenu novih pravila, posebno kod manjih sudionika na tržištu. Dodao je da je važno pratiti učinkovitost zakona i proporcionalnost primjene, kako bi krajnji korisnici - građani i investitori - osjetili pozitivne učinke promjena.